U tijeku su pripremni građevinski radovi koji će trajati oko mjesec i pol dana, a polovicom siječnja trebalo bi biti postavljeno bušotinsko postrojenje. Samo bušenje kreće u drugoj polovici siječnja, objašnjava Zvonimir Žarec, direktor Termi Bjelovar, gradske tvrtke koja je investitor-naručitelj projekta izgradnje bušotine.
Plan je bušiti na 1500 metara, a procjenjuje se da je voda na toj dubini temperature od oko 80 stupnjeva C
Ukupna vrijednost projekta je 4,4 milijuna eura. Gradonačelnik ističe kako se taj projekt radi u partnerstvu s Kraljevinom Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom koji su osigurali 1,3 milijuna eura, dok je Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo milijun eura, a ostatak će Grad Bjelovar.
Bušotina će grijati novu poduzetničku zonu na tom području te će stvarati nova radna mjesta, smatra gradonačelnik. Vjeruje da će to biti preporod Bjelovara te da će u novoj poslovnoj zoni, koja se proteže na oko 80 hektara, raditi nekoliko tisuća ljudi. Kaže i da se u proračunu za sljedeću godinu nalazi 1,5 milijuna eura za njezinu gradnju, prenosi portal Pametni gradovi.
Što je geotermalna energija?
Geotermalna energija je toplinska energija sadržana u stijenama i fluidima Zemljine unutrašnjosti, a samo se dio te toplinske energije trenutno može pridobiti iz Zemljine unutrašnjosti i koristiti u energetske svrhe
Geotermalnu energiju smatra se obnovljivom jer nastaje polaganim prirodnim raspadom radioaktivnih elemenata koji se nalaze u Zemljinoj unutrašnjosti.
Postoje tri grupe geoloških struktura u kojima se pojavljuje geotermalna energija
Prvu grupu čine vulkanska područja gdje se mogu formirati ležišta s temperaturama geotermalne vode često iznad 200 °C. Stoga se vulkanska područja smatraju izrazito povoljnim za iskorištavanje geotermalne energije i obično su dobar indikator područja povoljnih za istraživanje i iskorištavanje toplinske energije.
Drugu grupu čine područja intenzivnih razlamanja i nabiranja tektonskih ploča, građenih od nepropusnih stijena, s temperaturama ležišta često viših od 100°C.
Zadnju grupu čine sedimentni bazeni različitih veličina, koji sadrže mineraliziranu vodu pod tlakom većim od hidrostatskog, a temperature ovise o dubini na kojoj je ležište prisutno.
Na temelju geotermalnog gradijenta rade se prve procjene perspektivnosti nekog istražnog polja
Prema temperaturi fluida geotermalne vode se dijele na nisko temperaturne (<90°C), srednje (90 – 150°C) i visoko temperaturne (>150°C). Za proizvodnju električne energije koriste se visoko i srednje temperaturni geotermalni resursi, dok se za direktnu uporabu u opskrbi toplinskom energijom koriste srednje i nisko temperaturni resursi. Osim za proizvodnju električne energije, geotermalni resursi koriste se za grijanje i hlađenje prostora, u stakleničkoj proizvodnji voća i povrća, za grijanje bazena i u balneologiji, procesima sušenja, u akvakulturi itd.
