Zašto su mnogi proizvodi jeftiniji u susjednim zemljama, posebno kad govorimo o osnovnim životnim namirnicama, pitanje je na koje mnogi ljudi u BiH još čekaju odgovor.
Smanjenje inflacije građani Bosne i Hercegovine ne osjete mnogo. Za njih su cijene i dalje bezobrazno visoke, pogotovo kad je riječ o osnovnim životnim namirnicama. Srećom, barem je dijaspora prošle godine bila otvorenih ruku.
Budući da su cijene hrane, goriva i lijekova još uvijek iznimno visoke za siromašni džep, građani svakodnevno čekaju akcije na tržnicama. Ali baš i nema velikih popusta. Danas bi se, kažu građani, više moglo govoriti o kupovnoj nemoći, a ne o moći.
Prema Agenciji za statistiku, inflacija je samo 0,5 posto. Samo što građani to ne osjete na vlastitoj koži. Uz razna poskupljenja, na scenu je stupila i “žička” inflacija, kažu stručnjaci. Tako se sada za isti novac kupuju manje količine određene robe.
“U ovom teškom vremenu u svakoj zemlji, a posebno u BiH, Vlada nije spremna odustati ni od jednog prihoda koji želi ili će ostvariti po osnovu PDV-a, tako da su sve inicijative koje smo imali bile da se smanji PDV na osnovnih životnih potreba, smanjenja prehrambenih artikala i povećanja luksuznih proizvoda usvojeni su u Parlamentu Bosne i Hercegovine, ali su poraženi u Domu naroda. Tako da je život građana u Bosni i Hercegovini zaista opterećen ili opterećen inflacijom”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
O užurbanom životu građana govori i činjenica da rast plaća nije pratio inflaciju. Savez samostalnih sindikata BiH ponovno naglašava nužnost donošenja seta fiskalnih zakona, ako se želi poboljšati životni standard građana.
“Donošenjem zakona o minimalnoj plaći, minimalna plaća bi se povećala na 1.000 KM, donošenjem zakona o doprinosima i porezu na dohodak smanjili bi se doprinosi, to bi značilo da bi se poslodavac oslobodio dijela doprinosa. , a iznos za koji bi olakšica išao u radničke džepove. Znači uz minimalac koji je sada 619 KM bio je 1.000 KM, a onda bi paralelno rasle i sve ostale plaće”, kaže Adis Kečo, SSSBiH.
Manjak u proračunu građana može donekle ublažiti rodbina iz dijaspore. Ne zna se da li šalju više novca ili je naša dijaspora sve brojnija, ali ono što se zna jeste da svake godine u Bosnu i Hercegovinu stiže sve više novca. U 2023. godini poslali su više od 3,5 milijardi KM, što je za 203 milijuna maraka više nego godinu ranije.
Ali to je samo oko 60% novca. Ostalih 40% stiže bez bankovnih računa, piše Forbes.
