Projekt „Napoleonova ruta kroz Hercegovinu“ je dugo iščekivani projekt, u koji se, pored truda i rada, uložio dug period vremena kako bi se usavršio.

Glavni cilj projekta je usvajanje znanja o važnosti, konkurentnosti, načinu certificiranja i vidljivosti europskih kulturnih ruta s naglaskom na uključivanje južne Hercegovine (Ilirske pokrajine) u europsku kulturnu rutu Napoleon.

Sporedni ciljevi su: edukacija za pripremu mjera i aktivnosti za uključivanje južne Hercegovine u europsku kulturnu rutu Napoleon, jačanje javne svijesti i spoznaja važnosti kulturnog turizma u funkciji razvoja destinacija, promocija o značenju i važnosti umrežavanja područja u europsku kulturnu rutu Napoleon.

Obuhvaća mnoge aspekte poput kulturnog turizma koji je specifičan oblik turizma zasnovan na posjetu turista nadahnutih kulturom.

Njegova je važnost vidljiva i kroz činjenicu da je na svjetskoj razini čak 40% međunarodnih putovanja istaknuti oblik turizma. Tom prigodom rodile su se ideje za projekte poput “Napoleonove rute kroz Hercegovinu”.

Implementacija ovog projekta važna je i zbog razvoja lokalne zajednice na gospodarskoj razini. Osim navedenog, rute su značajne i zbog činjenice da su neke današnje ceste upravo građene na temeljima Napoleonovih cesta.

Cilj je identificirati i naznačiti sve ceste u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Istraživači putnici, turisti, svi ljudi koji su svoje hobije pretvorili u cjeloživotno učenje, iskustva, putovanja, fotografiranje, kušanje nove hrane i pića itd. Mogu ispuniti svoje ciljeve krenuvši na najpoznatiju rutu, Napoleon.

“Napoleonova ruta” ima još jedno značenje u obliku novog i drugačijeg oblika interaktivnog i osjećanog kulturnog turizma u koji se uvode materijalna i nematerijalna dobra iz doba Napoleona.

Kulturna ruta može se definirati kao bogati medij, koji interpretira i tumači kompleksnu povijest regije JI Europe kojoj pripada BiH.

Za one koji nisu upoznati sa samim početkom Napoleonove putanje, osvrnuti ćemo se na rođenje ideje tih ruta, odnosno članak o Napoleonovom kretanju:

“Route Napoléon”, put kojim je Napoleon krenuo prije točno 201 godinu kada je, isplovivši nakom 300 dana s Elbe, 1. ožujka 1815. pristao u Golfe-Juanu, tada malom ribarskom selu.

Bio je to prvi od stotinu dana ostatka njegove vladavine koja je završena porazom u bitki kod Waterlooa, nakon koje je prognan na mali, vlažni i udaljeni otok u južnom Atlantiku prepun miševa – Svetu Helenu. Ondje je i umro, nakon šest godina, navodno od bolesti želuca, a prema novijim istraživanjima – od trovanja arsenom.

Put je kao prva povijesna turistička ruta otvoren 1932. i vijuga od francuske rivijere prema sjeveru uz podnožje Alpa. Uz njega su simboli carstva, orlovi, koji prate putnike. Napoleon je jašući tri dana sa svojom svitom prošao put izbjegavajući gradove u kojima bi mogao naići na otpor rojalističkih struja i stigao preko Grassea, Dignea i Gapa do Grenoblea. U šest dana jahači su prešli 324 kilometra. Prvi dan puta Napoleon je od Golfe-Juana došao do Cannesa u koji je stigao oko ponoći, a nastavio je jašući planinskim putem.

Nekoliko mazga natovarenih teretom skliznulo je u ponor. Popeli su se do Col du Pilona, na 786 metara, a potom do Col de Valferrièrea na 1169 metara. Na platou sela St. Vallier-de-Thiey Napoleon se odmorio pod krošnjom velikog brijesta gdje je danas stup i natpis “Napoleon Reste ICI”.

Noćili su u Barrêmeu, u kući suca Tartansona u glavnoj ulici, pa nastavili u Digne-les-Bains, Aiglun te Volonne. Ondje su na fontani u središtu mjesta napojili konje, a danas na to podsjeća mural na prenoćištu. Idući dan obilježio je prvi sukob, kod grada Laffreya, no napadačima se suprotstavio sam Napoleon rekavši: “Koji će od vas ubiti svoga cara?”. Kad je ušao u Grenoble, lokalne vlasti požurile su dodvoriti mu se nudeći smještaj u prefekturi, ali Napoleon je, slijedeći svoj osjećaj za odnose s javnošću, odlučio ostati u prenoćištu “L’Hotel Les Trois Dauphins”, danas “Auberge Napoléon”, u sobi broj 2. Tko je bio u sobi broj 1, povijesna vrela ne bilježe…

Nije isključen ni edukacijski cilj koji proizlazi iz projekta. Nastoji se podići kompetentnost polaznika u kreiranju, certificiranju i upravljanju kulturnim rutama. Edukacija je zamišljena kao praktičan vodič za planiranje, kreiranje i pripremu za certificiranje kulturnih ruta, ali i uključivanje u postojeće kulturne rute.

Edukacija je namijenjena svima koji su u tijeku planiranja razvoja i certificiranja kulturnih ruta, kulturno turističkih sadržaja i proizvoda na kulturnim rutama. Namijenjen je osnivačima kulturnih ruta: predstavnicima kulturnih institucija, turističkih zajednica, lokalnih zajednica, voditeljima projekata, udrugama i turističkim subjektima, te svima koji rade i djeluju u okviru kreiranja ponude kulturnih ruta u BiH, te posebno onima koji su odgovorni za oblikovanje doživljaja i sadržaja tematskih kulturnih ruta i eventualno certificiranje ruta na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

Pretpostavlja se da će, s obzirom na analizu obavljenu preko kontaktiranja zainteresiranih, na radionicama sudjelovati od 80 do 100 korisnika iz različitih sektora koji su direktno vezani za kulturnu baštinu.  Radionice se održavaju u Mostaru i Čapljini u obliku kombinirane forme izvođenja (fizičko prisustvo za one koji mogu doći i online sudjelovanje za one koji su spriječeni). Projekat se izvodi u suradnji Instituta za regionalni razvoj iz Mostara i Asocijacije za održivi razvoj EURORA iz Čapljine.

/mediain.ba/