Koliko je važno imati dovoljan broj mladog, reproduktivnog i radno aktivnog stanovništva najbolje govore analize njemačkih ekonomista koji upozoravaju kako je toj zemlji potreban godišnji priliv između 500 do 800 000 radno aktivnih stanovnika da bi zadržali postojeći društveni standard. Zato su Njemačka ali i ostale zemlje Europske unije širom otvorile vrata ekonomskoj imigraciji.
Ono što se događa u zemljama Zapadnog Balkana je ubrzani trend depopulacije. Mlađe stanovništvo ruralnih područja svoju budućnost vidi u urbanim regionalnim centrima i u nekoj od zemalja Europske unije. Migracije u urbane centre, odnosno glavni grad neke zemlje, motivirane su prvenstveno traženjem zaposlenja u nekoj od institucija javnog sektora. Na drugom je mjestu zaposlenje u nekom od državnih poduzeća a tek na trećem mjestu rad u privatnom sektoru, najčešće kao privremeno rješenje do odlaska u neku EU zemlju.
Na krilima ovakvih trendova rastu i jačaju visokoškolske ustanove ekonomskog i pravnog usmjerenja. To je profil stručne spreme koji se najviše traži za zaposlenje u javnom sektoru. Jezična usmjerenja, STEM područje privlači mlade ljude koji računaju na mogućnost nastavka poslovne karijere u inozemstvu. Ipak, najveći broj mladih ljudi ostaje pri srednjem stručnom obarzovanju, u zanimanjima poput građevinarstva, ugostiteljstva, obrtničih zanimanja širokog spektra. S tim zanimanjima put emigracije najčešće ide kroz dva stupnja. Prva stepenica je odlazak u urbane regionalne centre i njihovu okolicu.
Glavni gradovi se ubrzano šire i razvijaju upravo na poticaj velikog priljeva stanovništva s ruralnog područja. Tu uvijek ima posla. Nakon nekog vremena provedenog u toj sredini, traži se druga stepenica, način za odlazak u neku EU zemlju. Tako glavni gradovi postaju hubovi migracijskih kretanja. Taj proces „teče kao rijeka“, stvarajući veliku akumulaciju u glavnom gradu, potičući njegov razvoj ali uz stalnu izmjenu stanovnika. Kolateralne žrtve ovakvog procesa migracije su manji i srednji gradovi koji bivaju „preskočeni“.
Posljedice migracije
Dugoročne posljedice ovakvih migracijskih trendova su odumiranje sela , zatvaranje škola i vrtića, trgovina, poštanskih ureda, ostalih servisnih usluga, obrtničih radnji…smanjenje kapaciteta proizvodnje zdrave, prirodno uzgojene hrane, zapuštanje prometne i energetske infrastrukture zbog nemogućnosti održavanja…
Posljedično odumiru i manji gradovi na ruralnom području. Suprotno trendovima odlaska stalnog stanovništva, popularnost ruralnog područja raste za ljude iz urbanih aglomeracija koji žele na ruralnom području u prirodi provoditi vikende, slobodne dane, praznike. Kako sela s jedne strane polako postaju pusta i bez servisnih usluga tako s druge strane zbog veće potražnje vikend turista jača tržište nekretnina.
Na poticaj potražnje grade se „naselja duhova“, vikend naselja urbane arhitekture uz ubrzanu devastaciju okoliša. Na kraju se opet stvara pritisak na komunalnu infrastrukturu a sve veću cijenu tog komunalnog standarda najviše podnosi preostalo stalno stanovništvo. Jednostavno rečeno – sve veći troškovi raspoređuju se na sve manji broj domaćinstava stalnih stanovnika.
Unatoč ubrzanom razvoju i glavni gradovi zemalja Zapadnog Balkana osjećaju negativne posljedice ovakvih migracijskih kretanja. Pritisak na komunalnu infrastrukturu i stambeni fond je daleko jači od mogućnosti odgovora na taj pritisak. Tako se stvara „urbani nered“ prije svega u kaotičnom prometu, lošem zbrinjavanju otpada, problemima s opskrbom pitkom vodom, nelegalnom gradnjom i nadogradnjom. Ta je nekontrolirana urbanizacija najočiglednija kod pojave elementarnih nepogoda poput poplava, potresa. Sve češće obilne padaline stvaraju bujice koji se u „izbetoniranom“ okruženju pretvaraju u devastirajuće poplavne potoke. Na potresnim područjima nelegalne adaptacije zgrada i neodgovarajuća gradnja novih objekata uzrokuju vrlo teška i skupa, često i nepopravljiva oštećenja stambenih objekata.
Također veliki problem brzo rastućih gradova je povećanje zajednice neadaptirane populacije. Jedan broj pridošlih stanovnika ne uspjeva pronaći zaposlenje i osigurati si egzistenciju, neki ne uspjevaju otići u inozemstvo, neki dožive neuspjeh pa se vrate… Iz tih se skupina regrutiraju socijalni problemi različite naravi – od povećanja broja ovisnika o alkoholu i drogama, preko delikventnog ponašanja, ulaska u kriminalno ponašanje do zlostavljanja u obitelji…
