Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku.
Amerikanci u utorak izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj povijesti, a cijeli svijet čeka njihov neizvjestan ishod koji će utjecati na niz globalnih sukoba i kriza. Istodobno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata.
Odlukom Kongresa iz 1845. godine predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Sjedinjene Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je odabir studenoga omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na birališta nakon jesenske sjetve i prije zime. A pošto je nedjelja bila božji, a srijeda sajmišni dan, izbor je pao na utorak. Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku.
Trump, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tijekom kampanje je preživio dva pokušaja atentata, samo nekoliko tjedana nakon što ga je porota u New Yorku proglasila krivim zbog krivotvorenja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za kazneno djelo.
Harris je u srpnju neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku postati prva američka predsjednica, nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden odustao od utrke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.
Ankete pokazuju da je dvoje kandidata izjednačeno na nacionalnoj razini, ali i u ‘prevrtljivim’ saveznim državama, tzv. swing states. Više od 77 milijuna Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta. Posljednjih dana kampanje obje strane preplavile su društvene mreže i tradicionalne medije posljednjim krugom promidžbe, ali i volonterima koji kucaju na vrata potencijalnih glasača, piše Večernji list.
