Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.
“Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima. Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je Michel na konferenciji za novinare.
“Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost”, istaknuo je Michel.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o “uistinu povijesnom” sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa.
“Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (…) prvi puta smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun”, kazao je šef francuske države.
Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda, 390 milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove. “Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije”, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.
Hrvatska je u prethodnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju dogovorila 90% sredstava koja su joj bila na raspolaganju.
Plenković je rekao da će iz Fonda za oporavak i otpornost, koji je dio paketa za oporavak (instrumenti iduće generacije), u obliku bespovratnih sredstava Hrvatskoj na raspolaganju biti 5,9 milijardi eura, dok bi 2,35 milijardi bilo u obliku zajmova.
Iako je ukupna svota bespovratnih sredstava iz instrumenata “EU iduće generacije” smanjena s 500 milijardi na 390 milijardi, omotnica za Hrvatsku nije se značajno smanjila. Glavni dio toga se i dalje odnosi na oporavak i otpornost, za što je Hrvatskoj i namijenjen najveći dio.
Prema verziji Michelovog prijedloga koji je i usvojen, Hrvatska će dobiti još 400 milijuna eura. Iako se ona imenom ne spominje, jasno je da se to odnosi na Hrvatsku:
– Za manje razvijene regije u državama članicama koje su koristile samo jedno razdoblje kohezijske politike, dodatna alokacija od 400 milijuna eura će se osigurati za njezine manje razvijene regije – stoji u prijedlogu.
Kako je Hrvatska jedina država koja je koristila samo jedan ciklus, jasno je da se to odnosi na nju.
Isto tako, Hrvatska će dobiti i dodatnih 100 milijuna eura za ruralni razvoj uz opću omotnicu.
/mediain/hina/
