Jedna od najmanjih europskih država danas izlazi na prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli odlučiti o budućem smjeru zemlje, uključujući mogućnost pridruživanja Europskoj uniji (EU). Pitanje mogućeg članstva u EU postavljeno je u predizbornoj kampanji prvi put u više od deset godina i ankete pokazuju da birači podržavaju proeuropske stranke.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da potpora ulasku Islanda u EU raste. Oko 45 posto građana podržava članstvo, dok ih 35 posto ostaje protiv, a ostali su neodlučni. Rastući interes za EU pripisuje se visokoj inflaciji, nestabilnosti tečaja i krizom troškova života, što mnogi vide kao potencijalno rješenje kroz članstvo u eurozoni i smanjenje trgovinskih prepreka. “Stanje ekonomije uvijek potiče pitanje EU-a”, ističe politolog Eirikur Bergmann s islandskog Sveučilišta Bifrost.
Dodatni pritisak na islandsko gospodarstvo donijele su vulkanske erupcije, koje su prisilile tisuće ljudi na evakuaciju, izazvale štetu na infrastrukturi i utjecale na turizam. Istodobno, globalni geopolitički izazovi, uključujući rat u Ukrajini, povećali su osjećaj potrebe za jačanjem veza s europskim saveznicima.
Promjenjivo raspoloženje
Reformska stranka, vodeća u anketama, zagovara održavanje referenduma o članstvu u EU ako preuzme vlast. S njima su blizu po popularnosti socijaldemokrati, koji se zalažu za oprezniji pristup. “Ne želimo održati referendum s tijesnim rezultatom poput 52 posto za i 48 posto protiv, koji bi dodatno podijelio zemlju”, izjavila je Kristrun Frostadottir, čelnica socijaldemokrata. Mogući ishod referenduma vodio bi prema obnavljanju pregovora o članstvu, nakon čega bi Islanđani na završnom referendumu odlučili žele li službeno postati članicom EU.
Island je zatražio članstvo u EU 2009. nakon globalne financijske krize, no pregovori su obustavljeni 2013. Zemlja već uživa mnoge prednosti članstva kroz europsko jedinstveno tržište, šengenski prostor i EFTA-u, no pitanje punopravnog članstva oduvijek je izazivalo podjele. Islanđani su poznati po promjenjivom političkom raspoloženju. U proteklih 20 godina, vlade su uglavnom gubile povjerenje birača na izborima, osim u slučaju Katrin Jakobsdottir, čija je administracija bila pohvaljena za upravljanje pandemijom.
Premijer Bjarni Benediktsson raspisao je ove izbore nakon raspada vladajuće koalicije. Reformska stranka i socijaldemokrati zajedno bi mogli osvojiti 40 posto glasova, što bi otvorilo put prema referendumu u iduće četiri godine, piše Geopolitka.news.
