U siječnju 2023., državni odvjetnik SAD-a, Merrick Garland, imenovao je pravnika Roberta Hura za vođenje posebne istrage Ministarstva pravosuđa o mogućoj nedozvoljenoj uporabi povjerljivih državnih dokumenata od strane Joea Bidena dok je bio potpredsjednik u mandatu Baracka Obame 2009.-2017.
Garland je 7. veljače obavijestio američki Kongres da je Hur završio svoju istragu i da nije bilo kršenja zakona. Iako je Hur oslobodio Bidena eventualnih optužnica i problema sa zakonom, njegovo izvješće ozbiljno je dovelo u pitanje mentalnu sposobnost Bidena za nastavak obnašanja dužnosti predsjednika u aktualnom i potencijalnom drugom mandatu. Hurovo posebno izvješće opisalo je Bidena kao starijeg čovjeka sa „smanjenim sposobnostima“, uključujući gubitak pamćenja. U izvješću se navodi da se Biden tijekom petosatnog dvodnevnog intervjua u listopadu nije mogao sjetiti kada mu je preminuo sin Beau (čak niti približno) niti toga kada je započeo i završio njegov mandat potpredsjednika.

Bidenove muke
Iz Bijele kuće su poručili kako je Hurova karakterizacija Bidena neprikladna i odudara od nepristrane pravne analize. Čak je i sam predsjednik koji obično ignorira tvrdnje o njegovom nedovoljno dobrom umnom stanju i padajućim kognitivnim sposobnostima, ljutito komentirao Hurove zaključke. Biden je napao Hura jer je odlučio spomenuti njegovog preminulog sina. Istaknuo je kako ga nitko ne treba podsjećati kad mu je sin Beau preminuo (svibanj 2015.), ali prema Hurovom timu upravo je Biden bio taj koji je uveo smrt sina u intervjuu pred istražiteljima. Šokantni zaključci izvješća dali su brojnim kritičarima nove snažne argumente koji tvrde da 81-godišnji predsjednik nije u stanju obnašati drugi mandat.
Republikanci su odmah otvorili paljbu po Bidenu. „Čovjek koji je previše nesposoban da bude odgovoran za pogrešno rukovanje povjerljivim informacijama sigurno nije podoban za Ovalni ured“, izjavio je predsjednik Zastupničkog doma Kongresa, Mike Johnson, u zajedničkoj izjavi s ostalim republikanskim liderima. Zastupnica Zastupničkog doma Marjorie Taylor Greene i senator Rick Scott pozvali su na uklanjanje Bidena s vlasti aktivacijom 25. amandmana američkog ustava. Bidenovi gafovi su svakodnevni pa je tako nedavno pomiješao meksičkog i egipatskog predsjednika i Emmanuela Macrona s Françoisom Mitterrandom.
Realna mogućnost zamjene Bidena drugim kandidatom
Iako je Biden neupitni kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u studenom (njegov jedini formalni izazivač na predizborima je Dean Phillips član Zastupničkog doma iz Minnesote), sve su glasnije tvrdnje kako bi ga s obzirom na nepovoljne okolnosti (starost, gafovi i slab rejting – oko 38%) mogao zamijeniti netko drugi.
Većina Amerikanaca (86%) ne želi da se Biden ponovno kandidira, uključujući 57% demokratskih birača, a raste zabrinutost zbog njegove dobi i nesposobnosti da motivira liberalnu bazu. Uz to, njegove politike jačanja policije i FBI-a te snažna potpora Izraelu iritiraju progresivno krilo Demokratske stranke. Iako se smjena ne može dogoditi putom predizbora koji su već počeli i vremena za registraciju novih kandidata praktički više nema, konačnu kandidaturu Demokratska stranka dat će na svojoj konvenciji od 19. do 22. kolovoza u Chicagu.
Iako je pozicija Bidena na prvi pogled sigurna, realno je moguće da mu demokrati uskrate kandidaturu na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji (DNC) u slučaju pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja što nije nemoguće budući da se radi o osobi koja je duboko ušla u deveto desetljeće (u studenom će proslaviti 82. rođendan). Demokrati se suočavaju s izborom: ostati odani političkom veteranu ili biti politički pragmatični i zamijeniti Bidena mlađim kandidatom koji ima realno dosta veće šanse za uspjeh kod biračkog tijela.
Ne bi bilo prvi put da se takvo nešto dogodilo. Sve do 1968. stranke su svoje kandidate na predsjedničkim izborima određivale upravo na stranačkim konvencijama, a tek kasnije su se predizbori nametnuli kao glavni način odabira kandidata. Iako su se predizbori udomaćili, stranke su zadržale mogućnost zamjene svog kandidata na stranačkim konvencijama u izvanrednim okolnostima. DNC posjeduje točno definirane procedure za promjenu kandidata ako se ukaže potreba. No, kako bi se to realiziralo potreban je konsenzus i koordinacija unutar vodstva stranke, što su vrlo osjetljivi aspekti koji mogu rezultirati razdorom ako se vodstvo stranke ne usuglasi, a potom i delegati.
Moguće zamjene
Najlogičnija zamjena je Bidenova potpredsjednica Kamala Harris, međutim njen najveći uteg je ekstremno loša stopa odobravanja kod birača od samo 35% početkom veljače. Među eventualnim kandidatima ističu se još demokratski guverner Kalifornije, 56-godišnji Gavin Newsom, koji je na toj funkciji od 2019. Usprkos uspješnom guvernerskom mandatu, iako je ambiciozan, potentan i poletan, neiskusan je kao političar na nacionalnoj razini. Njegova potpora demokratskim kandidatima u drugim saveznim državama govori da cilja na visoke funkcije, ali je za takav angažman još prerano. Slična situacija je i s 52-godišnjom guvernerkom države Michigan, Gretchen Whitmer, koja je na toj poziciji od 2019. Ona obećava, ali nije obnašala funkcije na nacionalnoj razini osim funkcije jedne od potpredsjednica Nacionalnog odbora Demokratske stranke.
Često se spominje ime Elizabeth Warren, senatorice iz Massachusettsa, koja je prekaljena demokratska veteranka. Kod nje nije problem iskustvo visoke politike nego dob – 74 godine. U nekim analizama i dalje se kao mogući kandidat spominje senator iz Vermonta, Bernie Sander, koji je izgubio predizbore 2016. i 2020., no 2022. je naglasio kako ne isključuje mogućnost kandidature 2024. u slučaju otvorenih predizbora. Međutim, to je malo vjerojatno s obzirom da je godinu dana stariji od Bidena i u posljednje vrijeme nije se isticao aktivizmom.

Michelle Obama – pragmatična zamjena
Jedna od najspominjanijih eventualnih Bidenovih zamjena je bivša prva dama SAD-a, Michelle Obama. Iako bi se na prvu mnogi promatrači glasno nasmijali i bez puno razmišljanja odbacili Obamu kao kandidatkinju, kada se temeljitije razmotri, njena kandidatura nipošto nije nemoguća. Michelle Obama je profiliranija i biračima prihvatljivija od većine navedenih mogućih kandidata, a od mnogih je i politički iskusnija.
Još u svibnju prošle godine konzervativni publicist Kurt Schlichter je izjavio kako se republikanci „s pravom boje“ ideje da bi mogli vidjeti još jednu Obamu u Bijeloj kući. Republikanski senator iz Texasa, Ted Cruz, u rujnu je izjavio kako smatra da su „vrlo značajni izgledi“ da će Biden biti maknut kao predsjednički kandidat na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji ovog ljeta i da će umjesto njega biti iznenadno kandidirana Obama. Ultrakonzervativna zastupnica Taylor Greene u siječnju je izjavila nešto slično. U posljednje vrijeme medijska nagađanja da bi bivša prva dama mogla postati kandidatkinja su sve snažnija, a gdje ima dima ima i vatre. Simbolika je zanimljiva: DNC će se održati u Chicagu (država Illinois) – rodnom mjestu Michelle Obame što samo dodatno pojačava sumnje.
Funkcija prve dame u mandatu njenog muža Baracka Obame od 2009. do 2017. nije jedina referenca Michelle za kandidatsku poziciju. Popularnost, politička pronicavost i iskustvo njeni su glavni aduti. Michelle LaVaughn Robinson rođena je 17. siječnja 1964. Diplomirala je na Princetonu i Harvardu. Karijeru je počela kao odvjetnica. Na početku svoje pravne karijere radila je u odvjetničkom uredu Sidley Austin gdje je upoznala svog budućeg supruga Baracka Obamu, ali je ubrzo nakon toga prešla u javni sektor. Radila je u raznim neprofitnim organizacijama i kao pomoćna dekanica Studentske službe na Sveučilištu u Chicagu. Kasnije je služila kao potpredsjednica za zajednicu i vanjske poslove Medicinskog centra Sveučilišta u Chicagu. Udala se 1992. i u braku je dobila dvije kćeri. Michelle je aktivno sudjelovala u suprugovoj kampanji za predsjednika 2007.-08. te je na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji 2008. održala izvanredan govor koji je motivirao članstvo da iziđe na izbore. Nakon toga redovito je održavala govore na DNC-u 2012., 2016. i 2020.

Iznimno popularna prva dama
Dok je podržavala svoga supruga u njegovoj političkoj karijeri, bila je pod velikim povećalom medija, ali joj je popularnost sve više rasla tijekom provedenog vremena u Bijeloj kući. Iako je Michelle izbjegavala izravno uplitanje u politiku, čvrsto je zagovarala politike svoga supruga i pomagala u promoviranju zakona koje je donijela Obamina vlada. Bila je iznimno aktivna u dobrotvornim događanjima, privukavši nacionalnu pozornost svojim zalaganjem za obrazovanje i javnozdravstvenom kampanjom „Pokrenimo se!“ koja je poticala zdrav način života djece. Osim promicanja obrazovanja i zdravog života, zagovarala je borbu protiv siromaštva, promicala LGBT agendu te je bila aktivna u putovanjima u inozemstvo sa ili bez predsjednika gdje je najviše ukazivala na važnost obrazovanja djevojčica i žena. Snažno je podržavala domaće američke modne brendove te ju je javnost smatrala modnom ikonom.
U Gallupovoj anketi o najcjenjenijoj ženi Amerike 2020. Michelle Obama je odnijela prvo mjesto i to treću godinu zaredom. Dok je bila prva dama, u anketama je imala stopu odobravanja oko 60-65% dok je njezin suprug kao predsjednik bio na otprilike 40-45%.
Argumenti za kandidaturu
Argumenti za kandidaturu Michelle Obame su utemeljeni. U prošlosti je Obama uvijek bila zaštitnički nastrojena prema svom privatnom životu i redovito je odbacivala medijska nagađanja da će se kandidirati za predsjednicu. Međutim, postoje realni razlozi da bi se mogla predomisliti. Iako je u prošlosti govorila da joj je cilj biti prije svega majka, njezino najmlađe dijete, Sasha, sada ima 22 godine, dok starija, Malia ima 25 godina. Sada obiteljski razlozi nisu prepreka. Posljednjih godina bila je politički aktivna. Tako je npr. u siječnju 2021. potaknula stanovnike Georgije da glasaju u drugom krugu izbora za američki Senat i da kontaktiraju neprofitnu obrazovnu organizaciju za identifikaciju glasača, VoteRiders, kako bi bili sigurni da imaju važeću osobnu iskaznicu za glasovanje. Drugo, u više navrata naglasila je važnost pobjede demokrata na predstojećim izborima. U siječnju je kazala da je „užasnuta“ eventualnim rezultatom izbora misleći na trijumf Donalda Trumpa. Postaje jasno da bi upravo ona bila među najboljim kandidatima demokrata da poraze Trumpa, koji izgleda nezaustavljivo osim ako njegovu kandidaturu ne suspendira američko pravosuđe.
Treće, može se pretpostaviti kako bi Obama bila vrlo motivirana za sraz sa Trumpom budući da je opisala njegovu izbornu pobjedu iz 2016. kao „izravan udarac“ naslijeđu njezina supruga. Michelle bi izborno sučeljavanje s Trumpom shvatila kao osobni sučeljavanje zbog Trumpove nedvosmislene nesnošljivosti prema Obami i njegovoj baštini. U svojoj knjizi otkrila je da ju je Trumpova pobjeda povrijedila.
Četvrto, Obame su očito zainteresirane za nastavak političkog života na neki način kako bi održali svoje političko naslijeđe. To pokazuje činjenica da umjesto da napuste Washington D.C. nakon što je njihov mandat u Bijeloj kući završio 2017., obitelj Obama je kupila raskošnu kuću u povijesnoj četvrti Kalorama u prijestolnici koja je četvrt bogatih Amerikanaca. Raskošno imanje Obaminih od 760 metara kvadratnih udaljeno je samo 3,2 km od Bijele kuće. Njihovo je imanje opisano „nervnim središtem“ otpora Trumpovoj administraciji u američkom glavnom gradu.
Peto, Michelle Obama čini se gotovo idealnom kandidatkinjom oko koje bi se okupili liberalni i progresivni birači. Ona je žena, crnkinja, politička zvijezda, miljenica medija, više od dva desetljeća mlađa od Bidena, a iza sebe ima političku potporu svog supruga kojeg obožava stranačka baza. Navodno je Barack Obama već provjeravao mogućnost kandidature svoje žene anketiranjem bogatih demokratskih donatora.

Dobre izborne šanse Obame
Čak ako i Joe Biden ne odustane od kandidature zbog zdravstvenih razloga postoji određena mogućnost da ga snažna podrška Michelle Obami unutar Demokratske stranke navede na povlačenje. Osim toga, na odustajanje od kandidature mogao bi ga primorati i njegov nizak rejting ako i dalje bude (pro)padao. Biden želi ostati predsjednik, ali zasigurno ne bi htio da se stranka podijeli i da unutarnja stranačka trvljenja trasiraju Trumpa ili nekog drugog republikanca u Bijelu kuću.
Status zvijezde na američkoj pa i na svjetskoj sceni definitivno Michelle Obamu svrstava među najviše obećavajuće moguće kandidate demokrata. Čak 62% Amerikanaca misli da je Trump prestar za predsjednika, tako da mlađi kandidat, a poglavito tamnoputa kandidatkinja, sigurno ima dobre šanse za izbornu pobjedu. Čak i ako Trump ne bi bio kandidat nego netko drugi, Michelle Obama bi imala odlične šanse zbog potpore mainstream medija i općenito američke (duboke) države od Pentagona do Hollywooda koja gotovo jednoglasno podržava kandidate Demokratske stranke dok republikanske kandidate sotonizira. Obama bi mogla ugledati svoju priliku da to iskoristi.







