Na globalnom tržištu nastavlja se kolaps bitcoina i ostalih kriptovaluta. Vlada kaos

0

NE prestaje kaos na tržištu kriptovaluta tj. kriptoimovine. Najpopularnija kriptovaluta, bitcoin, na najnižim je razinama od kraja 2020. Trenutno jedan bitcoin vrijedi manje od 30.000 dolara, dok je još prije tjedan dana bio na 35.500 dolara vrijednosti, a na vrhuncu u studenom 2021. čak i do 68.000 dolara. Cijena je posljednjih dana postala jako nestabilna pa je tako u jednom trenutku završio i na manje od 27.000 dolara.

Jednostavno rečeno, svi koji su kupili bitcoin od početka 2021. do danas su u minusu, a ovisno o datumu i cijeni kupnje izgubili su i više od pola uloga. Procjene govore da je samo u posljednjih nekoliko dana s kriptotržišta izbrisano bilijun dolara vrijednosti.

Situacija s većinom drugih kriptovaluta je još gora. Druga najpopularnija, ethereum, na vrhuncu je vrijedila i do 4800 dolara, a trenutno vrijedi oko 2000 dolara. Kriptovaluta solana ne vrijedi ni petinu od vrhunca svoje vrijednosti iz studenog prošle godine, kao ni cardano. Neke kriptovalute su izgubile trećinu vrijednosti samo u posljednja 24 sata.

Koliko je situacija dramatična pokazuje to što mnogi mali investitori na društvenim mrežama poput Twittera pišu kako gube životnu ušteđevinu. Situacija bi se možda mogla zanemariti kao samo dio redovitog ciklusa da se uz kolaps standardnih kriptovaluta ne događa i kolaps navodno stabilne valute (“stablecoin”), fiksirane na cijenu od jednog dolara.

Kolaps je uslijedio nakon što je FED, središnja banka SAD-a, podigao referentne kamatne stope i najavio još podizanja do kraja godine. U takvoj situaciji investitori prvo povlače ulaganja iz visokorizične imovine, a kriptovalute su tehnički više oblik visokorizične imovine nego valute. “Kriptoimovina” je bolji naziv.

Potpuni kolaps “stabilne” kriptovalute

Ali daleko najzanimljiviji fenomen koji se događa je potpuni kolaps terraUSD-a, koji je zamišljen kao “stablecoin”, kriptovaluta stabilnije vrijednosti, koja je vezana za dolar.

Stablecoin su kriptovalute čija je cijena vezana za neku drugu  (poput bitcoina), zlato i druge plemenite metale, sirovine kojima se trguje na tržištu, ili “normalnu” valutu kao što su dolar, euro i švicarski franak.

Kriptovaluta terraUSD je bila fiksirana za dolar i održavala vrijednost od jednog dolara. Jedanaesta najveća po tržišnoj kapitalizaciji, algoritamski je stabilna i koristi skup tzv. “pametnih ugovora” kako bi osigurala da vrijednost ostane što bliža jednom dolaru.

Godinu dana je to uspješno provođeno, ali je jučer pala na 30 centi te je tržišna kapitalizacija s više od 45 milijardi dolara pala na manje od pet milijardi dolara. Problemi su počeli već 9. svibnja, od kada je uslijedio oštri pad i gubitak fiksiranosti za jedan dolar.

Od tada su uvedeni mehanizmi kojima se pokušava vratiti fiksiranost terre za dolar u omjeru 1:1 pa cijena varira i u jednom trenutku je bila veća od 80 centi, ali opet je pala ispod pola dolara. Fiksirana vrijednost terraUSD-a od jednog dolara je trebala biti osigurana kriptovalutom LUNA, koja nije “stabilna”, nego je sličnija ostalim kriptovalutama poput bitcoina. Obje valute je “stvorila” kompanija Terraform Labs iz Južne Koreje.

U teoriji, investitori mogu mijenjati jedan terraUSD  za LUNA-u u vrijednosti od jednog dolara i obrnuto. Kada je cijena terraUSD-a ispod jednog dolara, investitori ga imaju poticaj kupiti i zamijeniti za LUNA-u u vrijednosti od jednog dolara kako bi ostvarili profit. Kako se količina terraUSD-a smanjuje jer se njime kupuje LUNA, cijena mu raste i vraća na jedan dolar. Kada je cijena iznad jednog dolara, LUNA se mijenja za terraUSD, ponuda mu se povećava, a cijena pada na jedan dolar.

To je elegantno funkcioniralo sve do prije nekoliko dana. Stabilna kriptovaluta terraUSD, koja je trebala biti fiksirana prema jednom dolaru, više nije stabilna i vrijedi daleko manje od jednog dolara. Cijena LUNA-e, koja je trebala osiguravati stabilnost, pala je s 95 dolara na manje od dva centa (0.02 dolara).

Ubrzo su se pojavile i teorije o namjernoj sabotaži, ali za sada za takvo što nema čvrstih dokaza. Za sustav Terra se smatralo da je uzoran primjer “decentraliziranih financija”, financijskog sustava odvojenog i nereguliranog od strane države i središnjih banaka, pa njegov kolaps ima dugoročne implikacije.

Ako propadne najveća platforma za trgovinu kriptovalutama, sve nestaju

Cijena dionica Coinbase Global Inc.-a, kompanije koja kontrolira najveću platformu za trgovinu kriptovalutama, pala je sa 120 dolara na početku svibnja na 53 dolara po dionici. Od početka 2022. je izgubila 75 posto svoje vrijednosti.

Osim trenutnog kaosa na tržištu kriptovaluta, tome su pridonijeli loši financijski rezultati. U prva tri mjeseca ove godine je prihod pao za 27 posto, a ostvaren je neto gubitak od 430 milijuna dolara.

Dodatno, u financijskom izvješću o poslovanju za prva tri mjeseca 2022. kompanija navodi da bi u slučaju njene propasti sve kriptovalute i novac koji korisnici drže na njoj mogli propasti.

“Budući da se kriptoimovina u skrbništvu može smatrati dijelom stečajne mase, u slučaju bankrota kriptoimovina koju čuvamo u ime naših klijenata mogla bi biti predmet stečajnog postupka i takvi bi se klijenti mogli tretirati kao naši neosigurani vjerovnici”, stoji u izvješću koje je Coinbase predao Komisiji za vrijednosnice i burzu SAD-a.

Brian Armstrong, direktor Coinbasea, na Twitteru je napisao da ne postoji rizik od bankrota i da obnavljaju uvjete korištenja da bi svojim korisnicima omogućili zaštitu u slučaju “crnog labuda”. Korištenje tog termina je razbjesnilo njegovog tvorca, statističara Nassima Nicholasa Taleba, koji je na Twitteru odgovorio Brianu da s obzirom na nestabilnost, pad cijene bitcoina nije “crni labud”, te da prestane zloupotrebljavati termin.

Dodao je i da kada netko kaže da nema opasnosti od bankrota to zapravo znači da je rizik od bankrota visok. Taleb je inače žestoki kritičar kriptovaluta i u jednom svom znanstvenom radu dokazuje da bitcoin nije ni valuta, ni spremište vrijednosti, ni zaštita od inflacije, ni decentraliziran niti štiti od “tiranije”.

Naglasio je da je nakon objave znanstvenog rada dobio više od 14.000 prijetnji i uvreda na Twitteru i putem e-maila te da je bitcoin “magnet za psihopate (okuplja teoretičare zavjera, negatore covida, protivnike cijepljenja, negatore klimatskih promjena, i, nažalost, Putinove pristaše)”.

Direktor Coinbasea čak nije ni zanijekao da se sva kriptoimovina njihovih korisnika može na sudu smatrati dijelom stečajne mase, samo je rekao da to nije vjerojatno. Ispričao se zbog toga što uvjete korištenja nisu obnovili ranije.

Je li NFT Ponzijeva shema, piramidalna prevara ili alat za pranje novca?

Smatra se da će kolaps kriptotržišta utjecati i na tržište NFT-ova (non-fungible token). NFT, kao i kriptovalute, koristi tehnologiju blockchain da prati i zapisuje podatke o vlasništvu, najčešće na fotografijama, videima i audiosnimkama. Njime se upisuje i osigurava digitalni dokaz o vlasništvu nad nekim digitalnim zapisom, ali samo korištenje tog digitalnog zapisa s pravne strane nije zabranjeno. Ne postoji autorsko pravo u klasičnom smislu, kao ni copyright.

NFT se često koristi kao špekulativna imovina. Prvi NFT je stvoren 2014., ali je tek 2021. takav oblik investiranja postao masovno popularan. 2020. godine je tržište vrijedilo 82 milijuna dolara, a 2021. čak 17 milijardi dolara, što je rast za astronomskih 21.000 posto.

Tržište NFT-ova je blisko povezano s kriptotržištem, a kriptovalute se većinom koriste za njihovu kupnju. Sada je to problem. Kritičari NFT-ova ionako smatraju da se radi o jednom vidu Ponzijeve sheme i piramidalne prevare, pa čak i da se koristi za pranje novca.

U drugoj polovici 2021. se broj prodanih NFT-ova dnevno kretao između 100.000 i 225.000, a od početka ožujka 2022. se smanjio na 20.000 do 50.000. Prosječna cijena prodanog NFT-a je u siječnju 2022. iznosila 6800 dolara a u ožujku je pala na 2000 dolara. 

Jedni od popularnijih NFT-ova su Bored Ape, kolekcija digitalnih crteža. Ali i oni gube na vrijednosti. Poslovni magazin Forbes se poziva na analizu NFT-tržišta prema kojoj trgovci koji kupuju novonastale NFT-ove i zatim ih prodaju većinom gube novac, a samo ih 29 posto novac zarađuje. Od onih koji zarađuju, većina je dobila popust pri kupnji.

Možda se sve preokrene

Nemoguće je procijeniti kako će se cijena bitcoina i ostalih kriptovaluta kretati, ali najnoviji događaji pokazuju ozbiljne “rupe u sustavu”. Za nešto što je trebalo biti neovisno od države i središnjih banaka, kriptovalute previše snažno reagiraju na ono što čine upravo središnje banke i država.

Dapače, vijesti o reguliranju kriptovaluta se od strane kriptozajednice koriste kao argument za budući rast cijene i dugoročnu održivost, što je sasvim suprotno prvotnoj ideji. Kriptotržište se već povezalo s “tradicionalnim” tržištima i reagira na razne poremećaje u skladu s njima.

Pokušava se povezati s “normalnim” valutama, koje bi trebale funkcionirati kao sidro vrijednosti, a istodobno nudi argument da su kriptovalute zaštita od inflacije. Vezivanje za fiat-novac poput dolara i argument zaštite od inflacije jednostavno ne idu skupa, kontradiktorni su.

Ali vrijeme će pokazati. Cijela priča oko kriptovaluta je već dala doprinos svijetu, u vidu promocije blockchain tehnologije. Sudbinu samih kriptovaluta, i svega što bi iz njih moglo proizaći, treba pratiti. Na kraju krajeva, do sada je smrt bitcoina i ostalih kriptovaluta objavljena doslovno nekoliko stotina puta, a to se još nije dogodilo.