Povrće koje se nekad mijenjalo za zlato, krompir je bio toliko cijenjen upravo zbog visokog sadržaja vitamina C a danas je često zanemarena namirnica.
Pradomovina krumpira je područje oko jezera Titicaca u južnoameričkim Andama u Peruu gdje se koristio još prije 8000 godina. Smatra se da su ga donijeli španski mornari nakon povratka s Perua u Evropu 1536 godine. Krumpir bio glavni izvor energije za stanovništvo Inka, a zna se da su Španci rudare koji su radili u rudniku srebra i proizvodili im ogromno bogatsvo hranili uglavnom krumpirom. U Europi se ispočetka uzgajao kao egzotična, ukrasna biljka, a postoji podatak da je kraljica Marija Antoinette čak imala ukrašen šešir s cvijetom od krumpira.
Naveliko se počeo uzgajati tek oko 1770 godine nakon nekoliko izrazito hladnih godina, zbog čega oslanjanje na tradicionalne kulture više nije bilo pouzdano.U vrijeme epidemije gladi u Europi počeo se masovno koristiti za prehranu.
Bez krumpira teško je zamisliti prehranu. Iako u svijetu postoje hiljade vrsta krompira, u svakodnevnoj prehrani razlikujemo dvije vrste, i to po boji kore – bijeli i crveni krompir.
Krompir je bogat vitaminom C, kao i vitaminom B6 (piridoksin) i vitaminom K, a od minerala sadrži znatne količine bakra, cinka, fosfora, kalija, kalcija, mangana…Krompir također sadrži visokokvalitetni škrob, bjelančevine i prehrambena vlakna. Osobito je krompirova kora koncentrirani izvor prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i mnogih hranjivih tvari. Stoga, ako vam je dostupan ekološki uzgojen krompir, preporučuje se jesti ga s korom. Jedna od najvećih predrasuda o krompiru jest da je to namirnica koja deblja. Krompir se zapravo ubraja u dijetalne namirnice koje su poželjne za održavanje normalne tjelesne težine samo mora biti spremljen na odgovarajući način bez štetnih masnoća. Smatra se da je krompir najhranjiviji i najljekovitiji ako je kuhan ili pečen u ljusci bez dodavanja masnoća.
Media In
