Ovako bi izgledala godišnja doba kad bi se obilježavala prema prirodnom kalendaru

0

Prošlog tjedna, 21. prosinca kasno navečer, po općem je uvjerenju i udžbeničkim definicijama, na sjevernoj hemisferi počelo godišnje doba zime, istovremeno s vladavinom Jarca

Ovo drugo je nedvojbeno točno, no zašto zima počinje na zimski solsticij, ako su tjedni koji mu prethode hladniji i mračniji nego posljednjih mjesec dana tako definirane zime? Ne bi li studeni i prosinac zasluživali pripadati zimi prije nego ožujak?

Ideja da godišnja doba počinju na solsticije i ekvinocije u neskladu je s klimatskim i svjetlosnim činjenicama. Puno bi razumnije bilo shvaćati spomenute astronomske pojave kao sredine godišnjih doba, kao što su činili naši preci i kako još danas vrijedi u nekim europskim tradicijama.

Zimski solsticij

U germanskim se zemljama i dalje obilježavaju Midsummer (UK), Midzomer (Nizozemska), Mittsommer (Njemačka) i Midsommar (Švedska) kao što same riječi govore, to su svetkovine sredine ljeta (mid – sredina i summer, sommer, sommar – ljeto). Kad se održavaju? Oko ljetnog solsticija.

Zato što ljetni solsticij nije početak, nego – sredina ljeta. U skladu s tim, zimski solsticij nije početak, nego sredina i kulminacija zime, a proljetni i jesenji ekvinocij sredine proljeća i jeseni. Po kojem kriteriju, pitat ćete? Po trajanju svijetlog razdoblja dana!

Evo prirodnih datuma godišnjih doba

Najprirodniji je kriterij određivanja godišnjih doba količina prirodnog svjetla, odnosno dužina dana i noći. Zima je najmračnije tromjesečje i počinje 5. studenog, što su znali i stari Kelti, obilježavajući je svetkovinom Samhain 1. studenog.

Proljeće počinje 4. veljače, završetkom triju najmračnijih mjeseci, što su Kelti slavili na blagdan Imbolc 1. ili 2. Ljeto kao najsvjetlije tromjesečje počinje 5. svibnja, što se podudara s keltskim blagdanom La Bealtaineom 1. svibnja, a jesen 4. kolovoza, vezano za keltski Lughnasadh.

I u drugim kulturama postoje tragovi prirodnih početaka godišnjih doba. Primjerice, što je Dan mrtvih 1. studenog, ako ne svetkovina početka zimskog mraka i mrtvila?

Zimski solsticij

S proljećem su povezani indijanski Sviščev dan 2. veljače, karneval i kineska Nova godina, koja nastupa krajem siječnja ili prvih tjedana veljače.

Ako vam se ne sviđa ovdje predstavljena alternativna podjela kalendarske godine, sjetite se da je po ovom računanju proljeće udaljeno samo 38 dana jer – pregurali smo više od pola zime!