Pandemija je ubrzala digitalizaciju regije, a ovo su fintech rješenja koja su to omogućila

0

Ladislav Grgac, Senior Business Consultant u tvrtki Nets CEE, uspoređujući fintech kompanije na sjeveru i jugu Europe kaže kako su osnovne razlike digitalizacija državne uprave i stimulirajući regulatorni okvir.

Posljednjih se godina često koristila riječ digitalizacija, iako mnogi nisu znali o čemu se točno radi. Situacija s koronakrizom potaknula je korištenje raznih digitalnih usluga što je podiglo svijest o važnosti digitalizacije. Tvrtke su postale svjesne da bez nje neće više biti konkurentne, država da joj digitalna transformacija javne uprave donosi uštede i efikasnost, a građani spremniji prihvatiti sve benefite pogodnosti digitalizacije.

Neke zemlje, pogotovo one skandinavske, već su godinama visoko digitalizirane. Države europskoga juga kaskale za njima, ali je danas digitalizacija u tim zemljama u naglom porastu. Skandinavske banke bile su pioniri u razvoju usluge digitalnog bankarstva. Primjerice, OP finska financijska grupa pokrenula je svoje internet bankarstvo još 1996. godine te su s tom uslugom bili druga banka u svijetu i prva u Europi. Godinu dana kasnije i švedska banka Handelsbanken pokrenula je svoje internet bankarstvo tako da,  uzimajući u obzir povijest plaćanja u Skandinaviji i digitalizirane usluge banaka, ne treba čuditi što fintech revolucija nije započela u Skandinaviji (jer su građani digitalne usluge dobivali već prije od tradicionalnih banaka i financijskih institucija). Najveći broj fintecha u Skandinaviji nalazi se u Švedskoj, a tu dominaciju možda najbolje objašnjava jak ekosustav u pogledu dostupnosti financiranja i drugih resursa za startupove kao i lak pristup obrazovanju i tehnologiji. Na drugom mjestu je Danska, a zadnje vrijeme renesansa i procvat fintecha desila se i u baltičkim zemljama.

Ladislav Grgac, Senior Business Consultant u tvrtki Nets CEE

Ladislav Grgac, Senior Business Consultant u tvrtki Nets CEE, uspoređujući fintech kompanije na sjeveru i jugu Europe kaže kako su osnovne razlike digitalizacija državne uprave i stimulirajući regulatorni okvir. “Države na sjeveru Europe su ranim uvođenjem digitalizacije na svim razinama te prilagodbom nacionalnih zakonodavnih okvira stvorile poticajnu okolinu za rast i razvoj fintech kompanija koje svojim inovativnim rješenjima pojednostavljuju plaćanja i poboljšavaju korisničko iskustvo, dok se na jugu Europe taj dio tek razvija, ali brzo napreduje. Primjerice, Hrvatska je među prvim zemljama uvela digital nomad vizu”, ističe Grgac iz Nets Grupe, danske kompanije koja je u svojoj srži također fintech, ali ga se obično ne smatra takvom jer su postali jedan od najvećih payment igrača u Sjevernoj Europi, a sada se šire i na ostatak Europe.

Nets je bio pionir digitalnih usluga u Skandinaviji i imao je značajan utjecaj na digitalizaciju Skandinavije. Glavna karika toga je tehnološko rješenje koje je prvo pokrenuto u Danskoj i u kojoj je sudjelovao Nets. Riječ je o NemID-ju, obaveznom virtualnom identitetu kojeg građani Danske  dobiju čim navrše 16 godina, a služi kao digitalni potpis pri prijavi na sve javne web servise, internetsko bankarstvo i mnoge druge privatne digitalne usluge. Nets, danas s danskom Agencijom za digitalizaciju i danskim bankama, radi na novom rješenju MitID, koji će biti nova, tehnološki naprednija verzija e-identifikacijskog rješenja Nem ID. Osim toga Nets je razvio Passport reader i SmartPay.

Passport reader je proizvod namijenjen vladi i državnim agencijama, a riječ je o jednostavnoj, brzoj i sigurnoj identifikaciji osoba pomoću putovnice i mobitela. Identifikacija se radi tako da se mobitelom skenira putovnica i očita biometrički čip, a potom snimi selfie za 3D biometrijsko prepoznavanje lica. SmartPay je osmišljen za srednje i male poduzetnike, a osigurava brzo i jednostavno bezgotovinsko, beskontaktno i mobilno plaćanje što je izuzetno važno u današnje vrijeme Covid pandemije kada takvi modaliteti postaju glavni (i jedini) kanali za platne usluge.
Netsova konzultanta Ladislava Grgaca pitali smo postoje li razlike između platnih navika građana Sjeverne i Južne Europe .”Fundamentalna razlika je osobna razina prihvaćanja digitalnog načina plaćanja. U tom smislu, jug se znatno ubrzao, što zbog tehnologije koja je već sada spremna i dostupna svim građanima, što i zbog trenutne pandemije koja je ubrzala tranziciju, promijenila navike i inicirala konvergenciju iz casha u digitalno.

Također smo svjedočili tome da se na jugu, pogotovo u trenutačnoj situaciji, počelo brzo usvajati nove trendove i rado prihvaćati nove tehnologije plaćanja kako bi poboljšali korisnički user experience i convenience pri plaćanju i pritom adekvatno adresirali rizik fizičkog kontakta bilo (ne)dolaskom u poslovnicu ili beskontaktnim plaćanjem na prodajnom mjestu. Trend povećanja korištenja bezgotovinskog načina plaćanja je vidljiv i ima kontinuirani rast, posebno u online svijetu te novi načini plaćanja bilježe značajan porast u odnosu na gotovinske transakcije”, kaže Grgac čije riječi idu u korak s istraživanjima koja su utvrdila da su posljednjih pet godina plaćanja mobilnim novčanicama u Centralnoj i Istočnoj Europi znatno porasla. Digitalno plaćanje raslo je i u Hrvatskoj što ne čudi uzme li se u obzir činjenica da 84 posto naših građana ima barem jednu karticu. U trenutnoj pandemijskoj situaciji znatno je poraslo beskontaktno plaćanje čemu je pogodovala i činjenica da 80 posto svih POS uređaja ima tu mogućnost. Hrvatska je bila jedna od prvih zemalja u Europi koja je uvela elektroničko plaćanje parkinga i faktura te bila prva srednjoeuropska zemlja koju je Google odabrao za pokretanje Google Paya.

Povećano prihvaćanje ovakvog načina plaćanja je usko povezano s uvođenjem inovativnih načina plaćanja, a neke od prvih takvih rješenja su ponudile fintech tvrtke iz Hrvatske. Među njima posebno su se istakle Infobip, Nanobit, Oradian, Microblink i Electrocoin. Osim njih, na digitalizaciju plaćanja u Hrvatskoj, ali i u Europi, znatno je utjecao i Nets CEE. Nets je prvi u svijetu omogućio korištenje American Express kartice u mobilnim novčanicima, drugi su u Europi implementirali korištenje Visa kartica u mobilnim novčanicima s bankom u Slovačkoj te su prvi Visa token processor aggregator u Europi što im je pomoglo da prvi lansiraju Google Pay za banku u Hrvatskoj. Reputaciju su izgradili i na rješenjima koja pružaju vrhunsku sigurnost pri provođenju transakcija ili autentifikaciji korisnika u digitalnom svijetu, kao što je rješenje za sprječavanje kartičnih prijevara bazirano na strojnom učenju, 3DS okolina i pripadajući sigurnosni protokoli pri potvrdi identiteta korisnika. ACS je samo jedan u nizu njihovih proizvoda kojim se ističu na tržištu online plaćanja kao predvodnici u sigurnosnim i inovativnim platnim rješenjima. Ovaj proizvod također je prepoznat u Skandinaviji te su ga već počeli koristiti klijenti sa sjevera.

Ove godine fintech tvrtka Mercury Processing Services International (MPSI) sa središtima u Zagrebu i Kopru integrirao se u Nets. Tom sinergijom svi njihovi korisnici i partneri dobili su najbolje usluge i jedinstvena iskustva sa sjevera i juga objedinjene u jednoj kompaniji – Nets. Mercuryjeva autentikacijska rješenja već su postala dio Netsove ponude skandinavskim klijentima, nakon što su se dokazala među našim korisničkim bankama u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Mađarskoj, Albaniji, Slovačkoj, Sloveniji i Rumunjskoj.
“S ponosom možemo reći da smo pioniri u platnoj tehnologiji i inovacijama u plaćanju u srednjoistočnoj Europi, te i dalje nastavljamo istim smjerom osnaženi sinergijom Nets grupe”, istaknuo je  Ladislav Grgac, Senior Business Consultant u Netsu CEE.