Bugarska Nacionalna elektroprivreda (NEK) i rumunjska Hidroelectrica oživljavaju projekt izgradnje zajedničke hidroelektrane (HE) na rijeci Dunav između gradova Nikopol u Bugarskoj i Turnu Magurele u Rumunjskoj, rekao je bugarski ministar energetike Rumen Radev (zove se isto kao i predsjednik Bugarske) prenosi Investor.bg.
Ideja projekta stara je 50 godina, a rađen je 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, rekao je direktor NEK-a Martin Georgiev. Također uključuje izgradnju drugog mosta na Dunavu koji bi povezivao dvije zemlje. Procjenjuje se da bi izgradnja dvije zemlje koštala ukupno 6 milijardi eura.
“Ovo je prekogranični projekt gdje je hidroelektrana samo mali dio– to je važan infrastrukturni projekt, koji će osigurati važnu povezanost dviju država – cestovnu, željezničku, energetsku mrežu, kao i upravljanje rizicima od poplava”, rekao je Georgiev. Dodao je da trenutno dvije zemlje ažuriraju stare projekte, revidiraju ih tehnički i ekološki.
HE bi trebala proizvoditi 800 MW električne energije godišnje. Međutim, ekolozi se snažno protive projektu, tvrdeći da predstavlja rizik za biološku raznolikost. Između Nikopola i Turnu Magurele postoji nekoliko otočića koji su rezervati prirode i mogli bi biti uništeni građevinskim radovima.
Energija Dunava se već naveliko koristi
Zemlje duž Dunava već iskorištavaju rijeku za proizvodnju hidroenergije. Dok zemlje duž Dunava nastoje smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i povećati energetsku sigurnost, u tijeku su rasprave i planovi za izgradnju novih hidroelektrana na Dunavu i njegovim pritokama. Samo na prvih 1000 kilometara toka Dunava postoji oko 60 brana. Gornji tok rijeke je zbog svog prirodnog nagiba posebno pogodan za izgradnju hidroenergetskih objekata. U Austriji gotovo 60% godišnje proizvodnje električne energije dolazi iz hidroenergije, a oko 20% se proizvodi izravno uz Dunav.
U Slovačkoj hidroenergija doprinosi oko 16% ukupnoj energetskoj mješavini. Najveća hidroenergetska infrastruktura na Dunavu je sustav Željeznih vrata u Đerdapskom klancu, koji se sastoji od dvije brane kojima upravljaju Srbija i Rumunjska koje su bitne za sveukupnu energiju te dvije države. Hidroelektrane donose preko četvrtinu energije Srbije, a daleko najveće su upravo Đerdap I i Đerdap II koje zajedno donose preko 1.3 gigavatsata (GWh).
Izvor: Geopolitka.news
