Ukrajina i Moldavija bi trebale dobiti status kandidata za prijem u EU, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Gruzija, koja je također podnijela zahtjev, ostaje „potencijalni kandidat“.

Ukrajini i Moldaviji treba dati „europsku perspektivu” – i status kandidata, izjavila je u Bruxellesu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Kao uvjet za to ona je navela „dalje važne reforme”, jer u obje zemlje postoje nedostaci u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Komisija EU-a time je stvorila osnovu za moguću odluku država-članica. Šefovi država i vlada zemalja Europske unije razmatrat će ovu mogućnost na samitu 23. lipnja.

Rat pokazuje da su „ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti”

Von der Leyen je rekla da je Ukrajina jasno pokazala da poštuje europske vrijednosti i da želi živjeti u skladu s njenim standardima. Rat pokazuje da su „ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti”, rekla je predsjednica Europske komisije.

„Ukrajina zaslužuje status kandidata, a proces pristupanja je vođen zaslugama. Sada je u rukama Ukrajine oblikovanje njene budućnosti.” Ursula von der Leyen je pohvalila snažnu demokraciju u Ukrajini i efikasnu administraciju, koja je funkcionirala i pod stres-testom ruskog napada. Posljednjih godina Ukrajina je već usvojila 70 posto pravila EU.

Prema preporuci Europske komisije, Gruzija bi trebala dobiti status kandidata tek nakon što ispuni određene uvjete. Ta zemlja će, kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo, za sada samo status potencijalnog kandidata za pristupanje.

Ukrajina, koja ima više od 40 milijuna stanovnika, podnijela je zahtjev za članstvo u EU prije tri i po mjeseca, ubrzo nakon početka ruske invazije. Nedugo nakon toga, Moldavija i Gruzija također su podnijele prijave za članstvo. Moldavija ima oko 2,6 milijuna stanovnika, Gruzija oko 3,7.

Ukrajina i Moldavija brže od BiH i Kosova?

Brüssel EU Ukraine Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen – Preporuka Europske komisije

Status kandidata, za koji se očekuje da bi Ukrajina i Moldavija mogle dobiti na samitu krajem lipnja, znači da EU ima ozbiljne planove da otpočne pregovore o 35 pregovaračkih poglavlja.

Taj proces traje vrlo različito. Finska je najbrže prošla kroz proces pristupanja – za samo tri godine. Kandidat Turska zatražila je prijem u EU prije 35 godina! Do sada nije zatvoreno niti jedno poglavlje, pa su pristupni pregovori de fakto zamrznuti.

Ukrajina i Moldavija bi dobivanjem statusa kandidata prestigle Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Iako je BiH podnijela zahtjev za članstvo 2016., ta zemlja još nije dobila status kandidata, jer, kako se kaže, državne institucije ne funkcioniraju. A Kosovo, koje nisu priznale sve države EU-a, se nije ni moglo ni prijaviti za članstvo.

Pregovori bi trebali započeti i s kandidatima Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U ovom trenutku, međutim, članica EU-a Bugarska blokira taj korak zbog spora sa Skopljem. Srbija i Crna Gora pregovaraju o pristupanju, uz spor napredak.

EU već ima problem s uvezenim sukobima

Iskustvo pokazuje da proces pridruživanja koji bi mogao početi za Ukrajinu i Moldaviju ne znači i članstvo. U ovisnosti od podnositelja zahtjeva, EU je fleksibilna u pogledu kriterija. S obzirom na to da sve države-članice moraju pristati na svaki pregovarački korak, s godinama se mogu pojaviti razne prepreke.

Europska unija, međutim, ne želi ponoviti grešku iz 2004. kada je primila Cipar, iako je Turska okupirala sjever države kršeći međunarodno pravo. Ponovno ujedinjenje je propalo zbog odbijanja ciparskih Grka na jugu. Taj sukob je uvezen u EU i do danas nije riješen.

S obzirom na to da i Ukrajina i Moldavija imaju teritorijalne sukobe s Rusijom ili sa separatistima koje podržava Rusija, stvarno pristupanje još uvijek daleko. Prema sadašnjim pravilima igre, sukobi oko Donbasa i Krima (Ukrajina), kao i Pridnjestrovlja (Moldavija) morali bi prethodno biti riješeni.

Dužnosnici EU-a također su se bavili i financijskim izazovima. Pristupanje Ukrajine, koja je osjetno siromašnija od prosjeka s EU-a, preusmjerilo bi subvencije, i to s dalekosežnim posljedicama po današnje primaoce u srednjoj Europi. Sustav poljoprivrednih subvencija morao bi se potpuno promijeniti, jer bi Ukrajina, koja bi bila po površini najveća zemlja EU-a, sa sobom donijela i ogromne obradive površine. Ali to je budućnost koja će, kako se vjeruje, biti relevantna tek za nekoliko desetljeća.

Nisu svi u EU istog mišljenja

Ukraine | Krieg | PK Selenskyj und Von der Leyen in Kiew

Još daleko do punopravnog članstva: Von der Leyen i Zelenski u Kijevu

Na temelj današnje preporuke Europske komisije, države EU-a sada moraju odlučiti kako dalje. Do sada su se stavovi članica Unije po tom pitanju vrlo razlikovali.

Prema riječima diplomata, zemlje poput Portugala i Nizozemske smatraju da je davanje statusa kandidata tim državama u istočnoj Europi – preuranjeno i čisto simbolično.