Izvještaj o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, procurio je u javnost, a u njemu se navodi da bi stanovnici Europske unije trebali prikupiti zalihe neophodnih potrepština u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti.
U Europskoj uniji raste ratna psihoza. Za sada više u glavama njenih političara nego kod običnih ljudi. Ali i to bi se uskoro moglo promijeniti s obzirom na ono što nam političari sugeriraju i spremaju, a što se najbolje moglo vidjeti iz izvješća od 165 stranica koje je u prošlu srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen dostavio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednika Europske komisije.
Naime, kako je 31. listopada objavio američki Newsweek, u izvješću se naglašava kako EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, stoji u novom izvješću. Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde. U izvješću se savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
Anketa citirana u izvješću opisuje razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije. Cilj savjeta je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala.
Aludira se na Rusiju
Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku. “Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu. Ratna prijetnja koju Rusija predstavlja europskoj sigurnosti tjera nas da se time pozabavimo kao središnjim dijelom naše spremnosti, bez potkopavanja raditi na pripremi za druge velike prijetnje”, stoji u izvješću.
U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala bi na svih 27 zemalja bloka. “Teritorijalna cjelovitost i politička neovisnost svake države članice neraskidivo je povezana s cjelovitošću i političkom neovisnošću drugih država članica i EU-a u cjelini”, stoji u izvješću.
U izvješću se navodi da bi osnaživanje građana trebalo biti u “srži” sveobuhvatne strategije pripravnosti te da bi blok trebao podići svijest i poticati samopouzdanje među svojim stanovništvom. Također predlaže druge mjere na razini cijele EU, pri čemu se najmanje 20 posto ukupnog proračuna bloka izdvaja za povećanje sigurnosti i pripravnosti za krizne situacije. Također predlaže plan veće razmjene obavještajnih podataka među zemljama EU-a, prenosi Geopolitika.news.
