Leptiri, ta divna stvorenja prelijepih šarenih krila, najistraživanija, najzanimljivija, a po mnogima i najljepši red u skupini kukaca.
Evolucijski gledano, najprije su se razvile noćne vrste, kojih i danas ima puno više od danjih. Prije oko 100 milijuna godina, intenzivnijim razvojem biljaka cvjetnica, evoluiraju danje vrste. Od pamtivjeka leptiri su bili predmet mašte, mitologije, ali i istraživanja. Zbog šarenila svojih krila, danje vrste uvijek su bile zanimljivije i atraktivnije za istraživače od noćnih vrsta. Po vremenu aktivnosti dijele se na danje i noćne vrste. Njihov životni ciklus, baziran na holometaboliji ili potpunoj preobrazbi, određuje njihovu biologiju i ekologiju. Ženka polaže oplođena jajašca na ovopozicijsku biljku (biljka na kojoj polaže jaja), koja je najčešće i biljka hraniteljica gusjenice. Na njoj se gusjenica hrani i raste (gusjenica je jedini stadij u životu leptira koji raste). Nakon stadija ličinke na red dolazi kukuljica. To je stadij u kojem se dešavaju najintenzivnije promjene, naime, u tom vremenu tijelo gusjenice se u potpunosti mijenja i razvija se odrasli leptir s krilima, rasplodni stadij. Odrasli leptiri ne rastu, često se i ne hrane, žive od nekoliko sati pa do nekoliko mjeseci (ovisno o vrsti), ali svima je zajedničko da se u tom stadiju razmnožavaju i ostavljaju jaja, kako bi nastavili životni ciklus i omogućili preživljavanje vrste. Krila leptira prekrivena su sitnim dlačicama koje su proširene i imaju oblik ljuščica, kao crijepovi na krovu. Pigment u ljuščicama ili njihova strukturna obojenost daju boju leptirima.
