SOPARNIK – zaštićena kulturna delicija

0

Staro jelo soparnik datira još iz vremena prije Turaka. Izvorno se priprema na okruglim drvenim pločama i peče na kominu, no ovaj je recept prilagođen za pripremu u pećnici.

Još jedan jednostavan, a vrijedan recept koji je upisan u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla je soparnik, tanka pita od tijesta, blitve i luka koja se već stoljećima tradicionalno priprema u Dalmaciji. Soparnik se zbog jeftinih sastojaka koji se upotrebljavaju u njegovoj pripremi smatra posnim jelom koje se često posluživalo na Veliki petak, Badnjak i uoči blagdana Svih svetih.  Pripremao se za brojne svečanosti i proslave kada je bilo potrebno nahraniti mnogo gostiju.

Soparnik je slano jelo koje se peče na otvorenom ognjištu zvanom komin. Postavlja se u lim za pečenje stavljen izravno na žar i odozgo posut pepelom. Tijesto za soparnik mijesi se od pšeničnog brašna, soli, malo maslinova ulja i vode. Svježe tijesto zatim se podijeli na dva jednaka dijela te ostavi na toplom da se kratko diže. U to vrijeme priprema se nadjev od blitve koju se čisti tako da se zeleni dio lista odvoji od peteljki te nareže na uske vrpce, opere i dobro osuši. Blitvi se dodaje usitnjeni mladi luk i peršin, a zatim se sve posoli i prelije maslinovim uljem. Tijesto spremno za obradu razvlači se na pobrašnjenoj dasci u dvije tanke kore koje odgovaraju dostupnom limu za pečenje. Donja kora stavlja se u lim, a na nju se nanosi nadjev od blitve i luka. Nadjeveni dio soparnika prekriva se preostalom korom, a dva sloja tijesta spajaju se uvijanjem gornjeg ruba preko donjeg, i to prema limu za pečenje. Gornji se sloj prije pečenja probuši vilicom na nekoliko mjesta kako bi para koja nastaje tijekom pečenja mogla izaći iz soparnika te se sve zajedno peče oko dvadeset minuta. Soparnik je gotov kada porumeni, a s njega se nakon vađenja iz komina uklanja pepeo. Prije posluživanja soparnik se premazuje maslinovim uljem u koje je dodan protisnuti češnjak za dodatnu aromu i slast.