Što je zemlja siromašnija i neobrazovanija, ljudi se manje cijepe

0

Budući da je stjecanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 glavni preduvjet za vraćanje normalnijem životu, znanstvenici su tijekom pandemije proveli brojna istraživanja utjecaja različitih socijalnih, bihevioralnih, kulturnih i drugih čimbenika na kolebljivost prema cijepljenju. No neka istraživanja o stavovima prema cijepljenju rađena su i prije pandemije covida-19.

Primjerice, ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljive korelacije između niza različitih čimbenika i nesklonosti cijepljenju među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše), politička pripadnost (konzervativci su više kolebljivi, a liberali manje), socioekonomski status (bogatiji su skloniji cijepljenju od siromašnih).

jedno veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju cijepljenje u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti.

U prilog gore navedenom govori i tablica (dolje) u kojoj se prilično jasno vidi korelacija između cijepljenja i čimbenika koji su inače međusobno povezani – razina obrazovnih postignuća, BDP-a po glavi stanovnika i indeksa percipirane korupcije.

Sve zemlje koje imaju višu procijepljenost od BiH imaju također i viši BDP po glavi stanovnika, bolje rezultate na testovima PISA i nižu percipiranu korupciju. Obratno vrijedi za zemlje koje su slabije procijepljene.

U tablici gore predstavljeni su udjeli cijepljenih u ukupnoj populaciji, rezultati testova PISA po plasmanu zemlje (što je broj manji, to je uspjeh mladih veći), BDP u američkim dolarima i indeks percipirane korupcije prema plasmanu zemlje (što je broj veći, to je zemlja korumpiranija).

Bilo bi za očekivati da se građani i vlasti ravnaju prema državama koje su po svim važnim parametrima uspješnije od nas. No, nažalost, kako vidimo, to se ne događa ni u slučaju cijepljenja.

Začarani krug čimbenika

To je za očekivati. Naime, razvijenije države više ulažu u kvalitetu obrazovanja, a ona se, među ostalim, očituje u uspjehu 15-godišnjaka na testovima PISA.

Stupanj obrazovanja važan je ljudski potencijal koji omogućuje znanstvena istraživanja i inovacije te razvoj sofisticiranih tehnologija i industrije koje pak rezultiraju višim BDP-om po glavi stanovnika.

U gospodarski uspješnim i uređenim zemljama uglavnom je i indeks percipirane korupcije niži. Povjerenje ljudi u vlasti u velikoj mjeri ovisi o tom čimbeniku.

Kako smo već naveli, neki od ključnih čimbenika koji utječu na kolebljivost prema cijepljenju su razine obrazovanja, socioekonomski status i povjerenje u vlasti. Stoga ne treba čuditi da su zemlje najuspješnije u cijepljenju istovremeno bolje od BiH i po rezultatima PISA testova, i po BDP-u i po indeksu percipirane korupcije.

Naravno, na svaki od uspoređenih čimbenika utječu i brojni drugi faktori tako da korelacija nije savršeno precizna.