Teuta Blatina Vinarije Čitluk ”pomela” dalmatinske plavce i dingače

0
Teuta Blatina iz 2016., Vinarije Čitluk, najbolje je vino u kategoriji crnih suhih i polusuhih vina na 31. Međunarodnom susretu vinograda i vinara u kategoriji buteljiranih vina te jakih alkoholnih pića ”Sabatina” održanom u Cavtatu.

Najveći proizvođač, ali i najveći izvoznik vina u BiH, na Sabatinu je na ocjenjivanje poslala tri vina iz linije Teuta.

Riječ je o premium liniji koju je ova vinarija plasirala na tržište prije nekoliko godina.

Pitate se zašto Teuta? Prema predaji Teuta je bila kćerka ljekaruše koja je živjela na obali Neretve, na granici današnje Hercegovine i Dalmacije. Kad se razbolio Ilirski kralj Argon (200.-232. godine prije Krista) došao je do ljekaruše i vidjevši njenu kćerku Teutu, zaljubio se, isprosio je i oženio. Poslije smrti kralja Argona vlast nad Ilirijom preuzela je Teuta. Na prostoru tadašnje Ilirije uzgajala se vinova loza i pretpostavka je da pojedine sorte vinove loze Žilavka, Blatina, Vranac i Plavac mali su iz Teutina doba.

Povijesne činjenice iz prapovijesti bili su vodilja Vinariji Čitluk da novu liniju vina nazovu Teuta. To su male i ograničene serije u pojedinim godinama berbe, namijenjene isključivo dobrim hotelima, restoranima i vinotekama: Teuta Žilavka, Teuta Žilavka selekcija, Teuta Amphora – narančasto vino, Teuta Rose, Teuta Blatina, Teuta Trnjak, Teuta Vranac, Teuta Plavac mali i Teuta Tribus (mješavina sorata Blatina, Trnjak i Vranac).

Inače, Vinarija Čitluk izvozi vina u 25 zemalja, a najviše u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Švicarsku, Belgiju, Sloveniju, Dansku, Rusiju, Poljsku, Ameriku, Kinu, na što otpada više od 50 % u odnosu na godišnju prodaju.

Kakvoća vina je prepoznata i među svjetski priznatim enolozima i poznavateljima vina Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Mađarske, Makedonije, Italije, SAD-a, Kine, Češke i Bosne i Hercegovine gdje su osvojila uvjerljivo najviše šampionskih i zlatnih medalja kako na međunarodnim tako i na domaćim sajmovima i festivalima vina.

Na svim sajmovima u regiji gdje se ocjenjivala i ocjenjuju vina (Vinovita Zagreb, Gast Split, Orahovica, kao i na Mostarskom sajmu vina, Sabatini) Vinarije Čitluk su u samom vrhu po broju osvojenih bodova. Najveći uspjeh Vinarije je u Češkoj Vinařské Litoměřice 2014. gdje je Šampion crvenih vina i najbolje ocjenjeno vino iz inozemstva proglašen Cabernet Sauvignon 2011.

Posebice treba istaknuti da je zadnjih desetak godina na svim ocjenjivanjima gdje su sudjelovala vina Vinarije Čitluk, Kameno i Blatina de Broto, ukoliko nisu bili šampioni onda su se okitili zlatnim odličjima.

Podsjećamo, povijest današnje Vinarije Čitluk seže u daleku 1946. godinu kada su se osnovale zemljoradničke zadruge na području Brotnja koje su se kasnije pripojile poduzeću ”Poljoproizvod” Čitluk, a od 1968. godine ”Poljoproizvod” je djelovao u sklopu Poljoprivrednog kombinata ”Hercegovina” koji je preteča nekadašnjeg Hepoka. Od 2002. godine Vinarija Čitluk posluje samostalno pod današnjim imenom.

To je najveća vinarija u BiH, prerađivačkog i smještajnog kapaciteta od 115.000 hl. Vinarija posjeduje najsuvremeniju opremu za uvinjavanje grožđa, uređaje za hladnu maceraciju, hladnu i hlađenu fermentaciju, te inox cisterne, hrastove i barrique bačve za odležavanje vina.

Vlastiti plantažni vinogradi prostiru se na oko 250 hektara na pet vinogradarskih položaja gdje su posađeni uglavnom autohtoni i udomaćeni kultivari Žilavka, Blatina, Trnjak, Plavac mali i Vranac, a osim toga Vinarija Čitluk je podigla nasade i priznatih svjetskih kultivara Cabernet Sauvignon-a, Merlota, Syrah, Sauvignon blanc i Chardonnay-a. Posebice treba istaknuti Chardonnay koji je posađen na vinogradarskom položaju Trtla na nadmorskoj visini iznad 450 metara.

Svakako treba istaknuti Kamene vinograde. Taj teren je nekada bio goli hercegovački krš, postojbina drače, smrike, vrijeska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno prži i žeže šest mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje zlata vrijedna. Kameni vinogradi su do sada najveći (prostiru se na površini od 100 hektara) i jedinstveni po tome što Žilavka doslovce raste iz kamena. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je kao takav raritet u svijetu.

Ovaj poduhvat u početnim fazama podizanja vinograda sličio je iluziji jer količina tla na ovom lokalitetu je zanemariva, a fragmentirani vapnenac čini preko 70 % supstrata. Žilavka je još jednom pokazala da je srasla s ovim podnebljem i da joj je ime kompatibilno sa osobnošću. Grožđe s

Kamenih vinograda prerađuje se u Vinariji Čitluk i od njega se najsuvremenijom tehnologijom dobivaju vina vrhunske kakvoće. Pretpostavljajući da su osobnosti vina u velikom mjeri uvjetovane karakterom ambijenta – kamena na kojem je grožđe proizvedeno, glavni brend je Kameno vino koje se proizvodi od 1990. godine.

Osim Kamenog vina, tu su nezaobilazni Žilavka Mostar (prvo zaštićeno bijelo vino kao vrhunsko na ovim prostorima 1970. godine), zatim Blatina de Broto, Vranac de Broto. Osim vina od autohtonih i udomaćenih kultivara svakako je potrebno izdvojiti sortna vina Cabernet sauvignon, Chardonnay, Plavac mali.