Najvažnije na dnevnom redu
Sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, koji se prvotno trebao održati u Zagrebu, zbog pandemije bolesti COVID-19 održat će se 6. svibnja 2020. putem videokonferencije.
Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtualni sastanak treba početi u 16.30 i trajati do 19.30.
Koji su ciljevi sastanka na vrhu?
EU je najvažniji partner regije zapadnog Balkana te će se prilikom videokonferencije naglasiti važnost jedinstvenih odnosa EU-a i zapadnog Balkana.
Europska unija i zapadni Balkan ujedinjeni su u borbi protiv bolesti COVID-19. Sastanak na vrhu prilika je za isticanje uzajamne solidarnosti i suradnje u ovim kriznim vremenima. Partneri u regiji dali su svoj doprinos u pomaganju državama članicama EU-a, dok je Europska unija mobilizirala preko 3,3 milijarde EUR za pomoć zapadnom Balkanu u prevladavanju krize uzrokovane koronavirusom.
Čelnici i čelnice također će potvrditi europsku perspektivu zapadnog Balkana i predanost partnera sa zapadnog Balkana očuvanju europskih vrijednosti i načela.
Tijekom prvog neformalnog sastanka s partnerima sa zapadnog Balkana u Bruxellesu 16. veljače 2020. predsjednik Michel naglasio je predanost EU-a u regiji.
Čelnici i čelnice razmijenit će mišljenja o novoj fazi bliske suradnje radi prevladavanja znatnih socioekonomskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, važnosti regionalne suradnje te o tome kako na najbolji način upravljati sigurnosnim izazovima.
Tko će prisustvovati sastanku na vrhu?
Na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana okupit će se:
- šefovi država ili vlada iz država članica EU-a
- čelnici šest partnerskih zemalja zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije. Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Kosova*.
Sastankom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. On će, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predstavljati EU.
Sudjelovat će i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske koja trenutačno predsjeda Vijećem, Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.
Nakon sastanka na vrhu održat će se konferencija za medije s predsjednikom Michelom, predsjednicom van der Leyen i premijerom Plenkovićem.
Uz čelnike 27 država članica EU-a, sudjelovanje na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjednik predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaci, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Na virtualnom sastanku sudionici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju u kojoj će još jednom biti potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.
“Europska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru”, kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.
Dok sudionici konferencije budu govorili, sjedit će ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori. Prema diplomatskim izvorima, to je učinjeno na zahtjev Španjolske koja ne želi sudjelovati na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.
Iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne se na navode ni imena država zapadnog Balkana niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori “zapadnobalkanskim partnerima”. U tekstu se također nigdje ne spominje ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.
Pet od 27 zemalja članica ne priznaje neovisnost Kosova – Grčka, Cipar, Rumunjska, Grčka, Slovačka i Španjolska. Od tih pet država članica, Španjolska je najglasniji protivnik priznanja kosovske neovisnosti.
Osim zemalja koje ne priznaju Kosovu, tu je još nekoliko zemalja koje su prilično skeptične prema daljnjem proširenju poput Danske, Nizozemske, Švedske, Francuske i donekle Njemačke.
S obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše je što se moglo dogovoriti u ovom trenutku, navodi jedan diplomatski izvor.
Kontekst
Prošli sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održan je 17. svibnja 2018. u Sofiji (Bugarska). Na njemu su se okupili šefovi država ili vlada država članica EU-a i čelnici šest partnerskih zemalja sa zapadnog Balkana. Čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se o izjavi iz Sofije, s kojom su se usuglasili partneri sa zapadnog Balkana. Usvojili su i program prioriteta iz Sofije kao prilog izjavi i utvrdili nove mjere za poboljšanu suradnju s tom regijom.
