U Mostaru je uspješno održana edukativna radionica za žene u ruralnim područjima. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ u organizaciji instituta za regionalni razvoj proveden je projekat Ruralne žene – povezane znanjem i iskustvo.
Uprkos izazovima s kojima se susreću, žene u manjim sredinama Bosne i Hercegovine se sve aktivnije bave poljoprivrednom proizvodnjom, čime i društvo postaje svjesnije njihove važne uloge u jačanju i opstanku poljoprivrede. Uprkos izazovima s kojima se susreću, žene u manjim sredinama Bosne i Hercegovine se sve aktivnije bave poljoprivrednom proizvodnjom, čime i društvo postaje svjesnije njihove važne uloge u jačanju i opstanku poljoprivrede.
U ovu razmjenu iskustava, poslovnih kontakata, ideja odnosno umrežavanje, organizatori konferencije ,,Ruralne žene – povezane znanjem i iskustvom” uključili su žene iz regije u cilju poticanja prijenosa znanja i njihovog osnaživanja te uključivanja u kreativne turističke projekte čime će se dati dodatni doprinos zapošljavanju i ženskim poduzetničkim inicijativama.
“Izmičemo se od stereotipa kako mnogi smatraju seosku ženu. Mi je želimo predstaviti kao snažnu, jaku, moćnu. Ženu koju puno i kreativno radi, koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ali i onu koja je poduzetnica, koja njeguje tradiciju, a s druge strane je i ruralna i urbana”, kazala je ” Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”.
-Bez žena nema očuvanja ruralnog prostora. Svi projekti i svi novci neće biti važni ako žena ode s ruralnog prostora jer će otići cijela obitelj“, naglasila je Mirjana Milićević i dodala kako izvršna vlast treba prepoznati ulogu žena u ruralnom prostoru i raznim mjerama to nagraditi. Poljoprivrednice bi trebalo nagraditi i kroz programe EU-a, predlaže, kao što su potpore za mlade poljoprivrednike.
Konferencija je organizirana u okviru projekta „Ruralne žene – povezane znanjem i iskustvom“, a u bogatom programu, uz još jednu panel raspravu pod nazivom „ruralne Europljanke u medijima i društvenom životu“, stotinjak okupljenih sudionika iz više europskih država diskutirali su, između ostaloga, i o baštini i identitetu ruralne žene, održivom turizmu kao novoj prilici za žene u ruralnim područjima, važnosti tržišnih trendova za poslovanje u ruralnom turizmu, kulturnim rutama kao poticaju poduzetničkim inicijativama žena u ruralnim područjima, ruralnoj ženi kao promicateljici tradicijske gastronomije u funkciji razvoja originalnih gastroturističkih doživljaja i drugim temama zajedničkog nazivnika – ruralna žena.
