AFGANISTAN je pao. Pao je prije nego je itko mislio da je to moguće. Pao je nakon dvadeset dugih godina, nakon što je SAD potrošio više od dva bilijuna dolara za ratovanje (po procjeni Sveučilišta Brown), nakon što je u tom ratu poginulo 2448 američkih vojnika i 3846 civilnih kooperanata ili plaćenika, još oko tisuću savezničkih vojnika i nekih 66 tisuća afganistanskih vojnika.
“Padom svakog grada ruše se snovi, povijest, budućnost, umjetnost, kultura, život i ljepota. Naš svijet propada. Molim da netko to zaustavi”, napisala je na Twitteru Afganistanka Rada Akbar.
Njena očajna molba ostala je neodgovorena. Nakon 20 godina surovog rata, nitko nije ostao da spasi ovu nesretnu zemlju. A nije moralo biti tako.
“Nije bilo neizbježno”
“U Kabulu sam i stalno razmišljam, nije moralo biti ovako. Nije bilo neizbježno. Afganistanci, žene, muškarci, glazbenici, studenti, znanstvenici i mnogi drugi, marljivo su radili dvadeset godina samo da bi vidjeli kako sve propada”, napisao je danas na Twitteru dopisnik NBC-ja Richard Engel.
“Amerika se vratila”, poručio je Joe Biden trijumfalno u studenom prošle godine, nakon pobjede nad Donaldom Trumpom na izborima koju je Trump do kraja osporavao.
“Neće se, ni u kakvim okolnostima, dogoditi da vidite ljude koje podižu s krova veleposlanstva Sjedinjenih Država iz Afganistana … Vjerojatnost da će Talibani pregaziti sve i posjedovati cijelu državu vrlo je mala”, rekao je Biden, još uvijek projicirajući samouvjerenost, 8. srpnja ove godine, iako je tada već pomalo postajalo jasno da demoralizirana i disfunkcionalna afganistanska vojska neće moći zaustaviti talibane.
A onda je došlo brzo i bolno suočavanje sa stvarnošću potpunog poraza.
“Tijekom 20 godina, koliko je naša zemlja bila u ratu u Afganistanu, Amerika je poslala svoje najbolje mladiće i djevojke, uložila gotovo 1 bilijun dolara, obučila preko 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremila ih najsuvremenijom vojnom opremom i održavala zračne snage u sklopu najdužeg rata u povijesti SAD-a. Još jedna godina, ili još pet godina američkog vojnog prisustva ne bi napravili razliku ako afganistanska vojska ne može ili neće držati svoju državu. A beskrajna američka prisutnost usred građanskog sukoba druge zemlje nije mi bila prihvatljiva”, napisao je pak Biden u svom službenom priopćenju u subotu, priznajući da je rat u Afganistanu nakon 20 godina definitivno izgubljen i da Amerika tu više ništa ne može ili ne želi napraviti.
Trump počeo kapitulaciju, Biden je dovršio
Opravdanje za ovaj samonametnuti, potpuno nepotrebni poraz Biden je potražio u potezima svog prethodnika Trumpa: “Kad sam došao na dužnost, naslijedio sam dogovor koji je sklopio moj prethodnik – a za koji je pozvao talibane na pregovore u Camp Davidu uoči 11. rujna 2019. – koji je talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine i nametnuo rok (za povlačenje) za američke snage do 1. svibnja 2021.
Neposredno prije nego što je napustio dužnost, također je smanjio američke snage na sami minimum od 2500 ljudi. Stoga, kad sam postao predsjednik, suočio sam se s izborom – slijediti dogovor, s kratkim produljenjem kako bismo sigurno povukli naše snage i snage naših saveznika, ili pojačati prisutnost i poslati još američkih vojnika da se opet bore u građanskom sukobu u drugoj zemlji. Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedao prisutnošću američkih trupa u Afganistanu – dva republikanca, dva demokrata. Ne bih, i neću, ovaj rat prenijeti na petog.”
Mirovni sporazum s talibanima na koji se Biden referirao zaista je bio katastrofalno naivan i nepromišljen, ali i tipičan za diplomatske napore Trumpove administracije. Vođen budalastom ambicijom da zavrijedi Nobelovu nagradu za mir za kojom je žudio, Trump je pristao povući američke snage (kao i ostale snage NATO-saveznica) iz zemlje u roku od 14 mjeseci, odnosno do 1. svibnja ove godine, a talibani su se zauzvrat obvezali da neće napadati američke ciljeve, da će pregovarati s međunarodno priznatom vladom u Kabulu i spriječiti da Al Kaida operira na teritoriju pod njihovom kontrolom, kao što je bio slučaj dok su bili na vlasti prije američke invazije 2001.
Iako su talibani nastavili sa svojom ofenzivom na teritorij pod kontrolom afganistanske vlade, Trump je smanjio broj američkih vojnika u zemlji na samo 2500 do kraja svog mandata, uz 16 tisuća civilnih kooperanata. Biden je zaista, u neku ruku, doveden pred gotov čin kad je preuzeo vlast. Ali ultimativna odluka svejedno je bila njegova.
