Nature park Hutovo blato
Park Prirode “Hutovo blato” osnovan je 1995. godine. Nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, sa lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina Čapljina i Stolac. Zauzima površinu od 7411 ha.
Javno Poduzeće Park prirode “Hutovo blato” je osnovano 1995. godine. Osnovne djelatnosti su zaštita, unapređenje i korištenje prostora kroz održivi razvoj prvenstveno kroz turizam, ribolov i dr.
U Parku je zaposleno 19 djelatnika, od toga 11 lovočuvara. Sjedište J. P. Park prirode “Hutovo blato” je na Karaotoku gdje se nalaze i druge službe bitne za Park.
Radno vrijeme J.P. je svakim radnim danom od 7:00 – 15:00, a određene službe rade i praznikom od 0 – 24:00. Redovita ophodnja u Parku vrši se od strane lovočuvarske službe, gdje su lovočuvari zaduženi za pojedine reone zaštite u Parku.
Hutovo blato, kao posljednja mediteranska močvara je predivna zelena oaza bogate i netaknute prirode sa velikim brojem endemičnih vrsta. Kako se nalazi se na jednom od četiri migratorna puta ptica iz sjeverne i srednje Evrope prema Aziji najveći je rezervat močvarnih ptica u regiji pa je i otuda simbolično, zaštitni znak Hutovog blata velika bijela čaplja.
Vjetrenica pećina u BiH
Vjetrenica prestavlja najveći sistem pećina u BiH. Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300 m istočno od sela Zavale na 260 m nadmorske visine. Od Mostara je udaljena 80 kilometara.
U svijetu se nalazi na prvom mjestu po bio-raznolikosti i njena dužina iznosi preko 7 km. Prosječna temperatura unutar pećine je 11 stepeni. U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici.
Pojava snažnog “vjetra” na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice i po njemu je i dobila ime. Ipak, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutrašnja i promjenljiva vanjska temperatura zraka. Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi.
Mogorjelo, oaza vrijednosti i ljepote
U neposrednoj blizini Čapljine smješteno je Mogorjelo, nekadašnja rimska Villa rustica . Taj spomenik spada među najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u našoj zemlji. Predmeti nađeni u Mogorjelu potiču iz IV. stoljeća. Sama Villa svojim bogatstvom, ljepotom i osebujnošću arhitekture predstavlja oazu vrijednosti i ljepote, okruženu bogatom mediteranskom vegetacijom.
U okviru vile, iza velikih zidina s isturenim tornjevima nalazili su se i ostaci dijelova stare vile iz 1. stoljeća koja je uništena u požaru negdje u 3.stoljeću, kao što su mlin, pekara, uljara i kovačnica.
Provala Zapadnih Gota, najvjerojatnije između 401. i 403. godine dovela je do razaranja vile koju preživjeli stanovnici više nisu mogli obnoviti u punom sjaju.
Izlet na Prenj i Čvrsnicu, fascinirajući doživljaj!
Svi oni sretnici, kako domaći tako i inostrani posjetioci, koji su imali priliku pohoditi naše prelijepe planine Prenj i Čvrsnicu, bez izuzetaka, naprosto su ostajali zatečeni viđenim i onim što one nude.
Postoji samo jedan problem kod svakoga ko posjeti ove “Hercegovačke Alpe” a to je da
čovjek nezna gdje prije da pogleda, ili u šarenilo boja ili u fascinirajuće vrhove.
Kaže se da se Prenj ne osvaja, Prenju se hodočasti. Zašto?
Prenj se odlikuje lijepim vrhovima, vijugavim zubčastim grebenima, velikim plazinama, kotlastim cirkovima širokog dna i stmih strana.
Pogled se pruža stotinama kilometara i nestaje ga u daljini.
Sve to ostaje u nezaboravnom sjećanju posjetilaca ove hercegovačke planine.
