Jović: Rebalansom proračuna subvencionirat će se plaće za one koji nisu radili

0

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ-a Donko Jović kazao je kako je Vlada HNŽ na zadnjoj sjednici donijela program poticaja za gospodarstvo koji iznose 1,3 milijuna KM, ali da rebalansom proračuna očekuju da će taj iznos biti povećan na dva milijuna KM. Naglasio je da očekuju i dodatna sredstva od MMF-a i drugi izvora.

“Trudili smo se da obuhvatimo što veći spektar proizvodnje kako bi imali što veći asortiman domaćih proizvoda. Nismo zanemarili ni stočarski dio i olabavili smo određene kriterije za apliciranje za poticaj”, rekao je Jović.

Naglasio je kako Vlada priprema i rebalans proračuna te donošenje korona zakona u okviru kojeg se regulira subvencioniranje plaća u djelatnostima koje zbog mjera zabrane nisu radile.

“To će sve brzo biti na dnevnom redu”, rekao je Jović.

Ministar prometa HNŽ-a Stjepan Krasić kazao je kako je usvojen Plan i program rada ovog minisitarstva, te da nastavljaju rad na planiranim projektima.

“Život se ne smije zaustaviti. Obuhvaćeno je sve što je ranije započeto i nastavlja se u ovoj godini, a planirani su i novi projekti na održavanju. Ovim povećavamo i sigurnost na cestama i pomažemo u održavanju realnog sektora”, rekao je Krasić.

Na pitanje novinara kada bi se mogao očekivati rad ugostitesljkih objekata, Jović je rekao da se ta odluka svakodnevno razmatra i da su svi u kontaktu redovnom. Pozvali su i Federlani stožer civilne zaštite da se pozabave tim pitanjem što prije jer je to, kažu, odluka koja ne smije donijeti na brzinu.

Također, prema navodima Kriznog stožera HNŽ-a, radi se i na razmatranju mjera za rad predškolskog odgoja i prijedlog se očekuje vrlo brzo.

Arapović se osvrnuo na proteklih “50 dana covida” i podsjetio kako u SKB Mostar, uz Hercegovačko-neretvansku, gravitira i stanovništvo Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.

– S područja te tri županije koje gravitiraju u SKB Mostar i “covid-bolnici” do sada je evidentirano ukupno 388 covid-bolesnika, od ukupno 5203 testirana uzorka. Ukupno je zabilježeno 17 smrtnih ishoda, što čini smrtnost na ovim prostorima 4,4 posto – istaknuo je dr. Arapović.

 Od 17 preminulih 10 je muškaraca i 7 žena, a prosječna dob preminulih 73 godine. Najmlađa preminula osoba imala je 53 godine, a najstarija 98 godina.

 – Od ukupno 388 bolesnika njih 63 liječeno je u SKB Mostar, odnosno “covid-bolnici” i većina njih je imala teže i srednje teške kliničke slike, upale respiratornog trakta i bolesti nalik na SaRS – kazao je dr Arapović.  

 Prosječna dob svih bolesnika koji su liječeni u “covid-bolnici” bila je oko 63 godine, od kojih je 51 posto muškaraca, a 49 posto žena.

 – S današnjim danom, od 388 evidentiranih bolesnika izliječeno je njih 205 što čini 53 posto od ukupno oboljelih i s vremenom će se taj broj povećavati. Ono što me posebno raduje je to što zadnjih 15 dana bilježimo stagnaciju broja bolesnika, što možemo shvatiti kao dobar rad medicinskog osoblja koji primarno brine za ove bolesnike – ustvrdio je dr. Arapović.

 On je napomenuo kako sada slijedi jedno rizično razdoblje od dva do tri tjedna u kojem se preporučuje oprez i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, zbog eventualne pojave “epidemiološkog repa”.

 – Svjesni smo činjenice da se ublažavaju mjere i nadam se da će pozitivna epidemiološka slika uroditi plodom da krajem ovog i početkom sljedećeg mjeseca možemo normalizirati stanje na nekakvu razinu prije ove epidemije – poručio je dr.Arapović. 

 Na konferenciji se obratio i direktor Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, prim. dr. Nermin Avdić, koji je između ostaloga kazao kako su sve dosadašnje mjere u HNŽ-u donesene s ciljem i da bile su neophodne, a posebice zabrana kretanja između općina koja je bila potrebna zbog ozbiljne situacije u Čitluku.

 Govoreći o trenutnom stanju kazao je kako je primjetna stabilizacija stanja u HNŽ-u, ali da se mora “osloboditi regija da bi se moglo kazati da smo slobodni”.

Trenutno se radi na mjerama za rad sudova i početka rada odjela u bolnicama i domovima zdravlja koji tokom pandemije nisu radili.