Ljubuški je nekad bio pod morem, pronađeni dokazi koji to potvrđuju

0
Foto: Vecernji list

Prije 40-ak milijuna godina Ljubuški je bio pod morem, a brdom iznad Donjih Radišića (dio zvan Gradina) prostirala se lijepa tropska obala s plićacima sastavljenim od finog bijelo-žućkastog sitnog pijeska.

Dokazi za ovu teoriju brojni su, tvrdi geolog dr. sc. Goran Glamuzina, a najnoviji je fosil školjke koji je pronašao jedan Ljubušak, piše Večernji list.

Tisuće vrsta

Naime, prilikom obrade zemlje u svom masliniku pronašao je kamen s utisnutim fosilom školjke na brdu iznad Donjih Radišića (predio Gradine). Kako je prva morska obala od nalazišta udaljena 40-ak km, fosil školjke iz Donjih Radišića svakako je zanimljivo otkriće.

“Riječ je fosilu ili okamini ljušture drevnog morskog školjkaša (školjke) iz porodice Cardiidae, vjerojatno jednoj od vrsta roda Cardium, pri čemu se radi o većem dijelu jedne remineralizirane ljušture na kojoj se jako lijepo vidi izvorna tekstura same ljušture koja je upravo prepoznatljiva i karakteristična za oblike tzv. kardiidnih školjkaša”, objašnjava ovo neobično otkriće geolog Glamuzina.

No, ovo nije jedinstven primjerak. Naime, na prostoru zapadne Hercegovine dosad je pronašao na tisuće ovih vrsta fosilnih školjki.

“Ovaj zanimljivi fosilni nalaz potječe iz sedimentnih stijena paleogenske, odnosno srednjoeocenske starosti, i to točnije iz dijela eocena koji se naziva lutet (lutetian). To je razdoblje u geološkoj prošlosti otprilike 40 milijuna godina prije sadašnjosti, pri čemu je to geološko pradavno razdoblje na ovim prostorima okarakterizirano postojanjem drevnog plitkog oceana zvanog Tetis (Tethys), čije su se sjeverne obale te plitko morsko područje prostirali upravo preko čitavog pojasa današnje Hercegovine”, navodi Glamuzina, koji se godinama bavi istraživanjem ovog dijela Hercegovine te je taj njezin dio i stručno obradio u svom doktoratu (Paleogeografska rekonstrukcija zapadne Hercegovine u eocenu).

Kao vrijednu ostavštinu, ujedno i nepobitne dokaze postojanja drevnog plitkog oceana u Hercegovini, danas na brojnim mjestima, s posebice velikim brojčanim udjelom na zapadu Hercegovine, možemo pronaći nalazišta fosila izumrlih morskih organizama upravo iz tog razdoblja. Dokazi da je Ljubuški nekad izgledao kao jedna od danas najpoželjnijih turističkih destinacija s mirnim pješčanim plažama prostiru se duž njegove površine.

Na širem prostoru Ljubuškog nalazišta eocenskih morskih fosila prostiru se poput ulančanog niza duž ogromnog izduženog pojasa sve od Trebižata i Prćavaca na JI, preko Studenaca i Ljubuškog na sredini, preko Radišića, Proboja i Vitine u gornjem dijelu, pa sve do prostora Klobuka na krajnjem sjeverozapadu tog pojasa.

Foto: Večernji list

Ostaci priobalnih biljaka

Upravo sva ova nalazišta, među kojima se mogu naći i ostaci specifičnih priobalnih ili plitkomorskih biljaka uključujući velike crvene alge, upućuju na to da se točno iznad ovog pojasa od JI prema SZ tijekom srednjeg eocena prostirala obalna linija te dugi otočni arhipelag sastavljen od brojnih većih i manjih tropskih otoka – navodi.

S obzirom na karakter fosilne faune među kojima dominiraju fosili morskih školjki, može se precizno i prepoznati o kakvom tipu obale se radilo u tom pradavnom vremenu, je li uz obalu bila krška razvedenija obalna linija, jesu li i gdje su bile točno pjeskovite, gdje šljunkovite plaže, gdje su bile veće ili manje zaštićenije morske uvale i lagune.

“Ovaj vrijedni pronalazak u Donjim Radišićima vrlo jasno pokazuje nam da se prije više od 40 mil. godina na prostoru današnjih Radišića prostirala lijepa tropska obala s plićacima sastavljenim od finog bijelo-žućkastog sitnog pijeska u koji su se ubušivale ove vrste školjki. One pokazuju i da su se ovdje prostirale prekrasne pjeskovite plaže te otoci obrubljeni njima”, kaže.

“Tu su i brojni raniji pronalasci sličnih fosila među kojima ima i raritetnijih oblika, koje je osobno pronašao na proučavanim lokalitetima od Trebižata do Klobuka. – Na osnovi tih pronalazaka, unutar doktorskog rada načinjena je detaljna paleogeografsko-paleoekološka rekonstrukcija cijele zapadne Hercegovine s ilustriranim izgledom i ovog ljubuškog predjela tijekom tog drevnog razdoblja vladavine toplog tropskog oceana Tetis na ovim prostorima”, zaključio je Glamuzina.

/HMS/