Mnogi cijepljeni će se vjerojatno zaraziti omikronom. Što napraviti ako ga dobijete?

0

OMIKRON se ubrzano širi diljem svijeta, a sve se više čini, i u Hrvatskoj. A budući da je ovaj novi soj ne samo zarazniji već i znatno sposobniji proći prvu liniju imunološke obrane koja se sastoji od neutralizirajućih antitijela, kako od cjepiva, tako i od preboljenja nekog ranijeg soja, to znači da će se mnogi koji su cijepljeni njime zaraziti.  

Vjerojatnost za simptomatsku infekciju daleko veća bez boostera

Cjepiva, naravno, i dalje nude određenu zaštitu od omikrona, i to daleko veću u slučaju cijepljenja boosterom, odnosno trećom dozom, koja stvara daleko veći broj neutralizirajućih tijela protiv omikrona. Dok bi dvije doze i dalje trebale pružati stanovitu zaštitu od teškog oblika bolesti, zahvaljujući staničnom imunitetu potaknutom cjepivom, odnosno CD8 T-stanicama, vjerojatnost da ćete razviti simptomatsku infekciju daleko je veća bez booster doze. S boosterom je manja, ali izgleda da i dalje postoji relativno visoka šansa da ćete se zaraziti.

Naime, preliminarni podaci sugeriraju da cjepiva AstraZeneca, Johnson&Johnson, Sputnik V, Sinopharm i druga vektorska cjepiva ne nude gotovo nikakvu zaštitu od same infekcije, pogotovo u slučaju da je od cijepljenja prošlo šest mjeseci, kako piše New York Times.

Što se Pfizer/BioNtechovog cjepiva baziranog na mRNA tehnologiji tiče, istraživanje iz Južnoafričke Republike (odakle se omikron proširio po svijetu) objavljeno ranije ovog mjeseca utvrdilo je učinkovitost dvije doze od zaraze 33%, a od hospitalizacije oko 70%. A oni koji su preboljeli delta soj imaju 40% šanse ponovo se zaraziti ako dođu u kontakt s omikronom, prema ovoj studiji. 

Omikron postao domintan u SAD-u i Britaniji

I dok je omikron već dominantan u zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, u Hrvatskoj, kao i u ostatku istočne Europe, još uvijek nije, barem sudeći prema rezultatima testiranja. Dosad je u Hrvatskoj službeno potvrđen samo 51 slučaj zaraze omikronom, no vjeruje se da je pravi broj daleko veći, a postavlja se pitanje i je li upravo ovaj soj iza novog naglog skoka u broju slučajeva. 

U svakom slučaju, izvjesno je da će omikron i kod nas uskoro postati dominantan, s obzirom na njegovu, možda i dvostruko veću zaraznost od delta-soja, a mnogi vjeruju da će se i većina cijepljenih također zaraziti. Ministar zdravstva australske savezne države Novi Južni Wales Brad Hazzard čak je prošlog tjedna ustvrdio da “možemo očekivati da će svi u Novom Južnom Walesu u nekom trenutku dobiti omikron”, pa je u tom slučaju “najbolji način da se suoče s njim tako da budu potpuno cijepljeni, uključujući booster”. 

I južnoafrički virolog Wolfgang Preiser, koji je prvi otkrio omikron, sugerirao je ovog tjedna da će se praktički svi zaraziti omikronom.

“Covid još uvijek nije postao virus prehlade. Možda se stvari kreću u tom smjeru, to bi bila dobra vijest. No loša vijest je to da će biti skoro nemoguće izbjeći zarazu ovom varijantom”, kazao je Preiser za Deutsche Welle.

Što onda napraviti ako se, unatoč cijepljenju ili prebolijevanju ranijeg soja, ipak zarazite koronavirusom ovih dana? 

Što trebam učiniti ako sam pozitivan na testu na koronavirus?

Dok su neki slučajevi proboja (eng. breakthrough cases) koronavirusa unatoč cijepljenju asimptomatski, stručnjaci kažu da većina ima blage do umjerene simptome, piše Washington Post. Oni se mogu razlikovati kod cijepljenih u odnosu na necijepljene. Kod omikrona pacijenti najčešće prijavljuju glavobolju, lakšu grlobolju ili grebanje u grlu, začepljenost, curenje nosa i kihanje, što su simptomi koji se uglavnom povezuju s prehladom ili alergijama.

Tu je i izraženi umor, koji se posebno isticao među prvim slučajevima u Južnoafričkoj Republici, dok su povišena temperatura, kašalj te gubitak osjeta mirisa i okusa, po kojima su raniji sojevi bili najprepoznatljiviji, kod omikrona puno rjeđi. 

Kada se osjećate bolesno ili mislite da ste bili izloženi koronavirusu, najvažnija stvar koju možete učiniti od samog početka je testirati se. PCR testovi su, naravno, najpouzdaniji, ali i najskuplji i najsporiji. Kućni antigenski testovi, koji daju rezultat za 15 minuta, nešto su manje osjetljivi na omikron nego na prethodne varijante koronavirusa i imaju veću šansu dati lažno negativan rezultat u usporedbi s ranijim sojevima, kako je ovaj tjedan upozorila američka Uprava za hranu i lijekove (FDA).

Ipak, antigenski testovi i dalje u pravilu otkrivaju zarazu omikronom. FDA, za svaki slučaj, preporučuje ponavljanje antigenskog testa ili provjeru PCR testom u slučaju da osoba ima negativan test, a ima simptome ili vjeruje da je bila izložena virusu. 

Važno je javiti se svima s kojima ste bili u bliskom kontaktu 

“Čak i ako mislite da se radi samo o alergijama, bilo bi najbolje za vas da odete na covid-test i provjerite da ga nemate prije nego odete na posao, školu ili crkvu, jer ti simptomi mogu biti vrlo blagi”, poručuje S. Wesley Long, medicinski direktor dijagnostičke mikrobiologije u Metodističkoj bolnici Houston u Teksasu.

Naravno, bez obzira imate li simptome ili ne, vrijede ista pravila kao i kod ranijih sojeva. Prvo se trebate obratiti svom liječniku. Ako ste bili pozitivni brzim testom kod kuće, liječnik može naručiti laboratorijski test za potvrdu. Ovisno o vašoj povijesti bolesti, liječnik može preporučiti oporavak kod kuće ili bolničko liječenje.

Također, trebali biste kontaktirati članove obitelji, prijatelje, kolege i sve druge s kojima ste bili u bliskom kontaktu i reći im da ste zaraženi. Trebate, naravno, slijediti pravila Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o izolaciji.

Koliko dugo se trebam izolirati zbog infekcije?

U SAD-u je od ovog tjedna vrijeme izolacije, po odluci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), skraćeno s 10 na 5 dana (od dana testiranja ili početka simptoma) za osobe koje su pozitivne, ali nemaju simptome covida-19 ili su im simptomi prošli. Nakon pet dana zaraženi Amerikanci se mogu vratiti svakodnevnom životu, ali trebaju nositi masku još pet dana kada su u blizini drugih.

CDC je objasnio da je promjena motivirana znanstvenim podacima prema kojima se većina zaraza koronavirusom događa 1-2 dana prije pojave simptoma i 2-3 dana nakon toga.

U Hrvatskoj takva odluka o skraćivanju još nije donesena, ali ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak ovog je tjedna najavio da će i Hrvatska uvesti sličnu promjenu “vrlo skoro”, odnosno da će oni koji su cijepljeni s barem dvije doze i pozitivni morati u izolaciju na samo pet dana.

HZJZ je već ukinuo samoizolaciju (u slučaju da ste bili kontakt potvrđeno zaražene osobe) za osobe koje su se docijepile, preboljele covid-19 unazad tri mjeseca ili su cijepljene nakon preboljenja. U SAD-u i oni koji nisu cijepljeni ili su cijepljeni s dvije doze prije više od 6 mjeseci odsad trebaju u samoizolaciju, odnosno karantenu samo na 5 dana, uz nošenje maske 5 dana nakon toga, dok oni koji su se docijepili samo moraju nositi masku 10 dana nakon kontakta.

Dobro se testirati petog dana nakon izlaganja virusu

CDC također preporučuje da se svi oni koji su izloženi koronavirusu testiraju petog dana nakon kontakta, za svaki slučaj.

Najbolja praksa je da se svi oni koji su izloženi infekciji testiraju na koronavirus petog dana nakon te izloženosti. Ako osoba ima simptome, treba odmah u karantenu dok negativan test ne potvrdi da se oni ne mogu pripisati covidu-19, savjetuje CDC.

Izolacija ili karantena može biti vrlo teško izvediva kada živite s više ljudi pod istim krovom, što znaju svi koji su i dosad morali u izolaciju ili samoizolaciju u takvim uvjetima. Naravno, ako su i ostali ukućani pozitivni, više nema potrebe za razdvajanjem.

Rob Murphy, stručnjak za zarazne bolesti sa Sveučilišta Northwestern, za Washington Post preporučuje korištenje odvojene spavaće sobe i kupaonice ako je moguće i dezinfekciju površina osjetljivih na dodir ako ih morate dijeliti, kao i nošenje maske i ohrabrivanje ostalih u kući da učine isto, držanje najmanje dva metra razmaka od drugih ljudi i kućnih ljubimaca i, kada to vremenske prilike dopuštaju, otvaranje prozora radi ventilacije. CDC također preporučuje izbjegavanje dijeljenja osobnih predmeta kao što su posuđe, pribor i ručnici.

Kako mogu liječiti covid-19 kod kuće? Koje zalihe trebam imati pri ruci?

Cijepljenim osobama s probojnim infekcijama često ni neće biti potrebna neka posebna njega. Postoji velika šansa da će vaši simptomi nestati za nekoliko dana. Ipak, kućni lijekovi mogu olakšati stvar.

Sterling N. Ransone, predsjednik Američke akademije obiteljskih liječnika, preporučuje da osim toplomjera nabavite i pulsni oksimetar, uređaj koji prikvačen na vrh prsta mjeri kisik u krvi. Ako vam se simptomi pogoršaju, razina kisika u krvi može biti ključna informacija za vašeg liječnika kako bi procijenio ozbiljnost stanja.

Paracetamol može pomoći u ublažavanju bolova, a lijekovi za prehladu i iskašljavanje mogu ublažiti začepljenost u plućima. No, važno je napomenuti da će to samo privremeno ublažiti simptome – neće se brže riješiti virusa. Napitci s elektrolitima kao što je Gatorade mogu ublažiti simptome i spriječiti dehidraciju, pa ih je dobro imati u kući.

Također je dobro držati dodatne maske pri ruci, pri čemu su prianjajuće maske N95 daleko najučinkovitije.

Koliko dugo ću biti zarazan?

Osoba se smatra zaraznom najdulje 10 dana, osim ako simptomi kao što su kašalj ili groznica potraju dulje od tog razdoblja.

“S ovim otkrićima, cijeli klinički tijek je toliko blag da se mnogi od njih prilično oporave za dan ili dva i samo čekaju da izađu iz izolacije”, kaže dr. Murphy.

Ako niste imali temperaturu 24 sata bez korištenja lijekova za smanjenje temperature i ostali simptomi su vam se popravili ili prošli, možete prekinuti izolaciju bez testiranja. Čak i ako ste pozitivni na novom testu, stručnjaci kažu da više niste zarazni.

Trebam li pitati svog liječnika o terapiji za koronavirus?

Ako ste cijepljeni, vjerojatno ćete se oporaviti bez liječničke intervencije. Ali ne može škoditi pitati, pogotovo ako imate komorbiditete zbog kojih ste izloženi većem riziku od teške bolesti.

Uz to, bitno je naglasiti da se arsenal sredstava u borbi protiv covida-19 povećava. Omikron je oslabio monoklonska antitijela, dosad najučinkovitiji lijek za koronavirus, zahvaljujući zaobilaženju imuniteta. Očekuje se da će samo jedna vrsta monoklonskih antitijela do koje se teško dolazi, sotrovimab, i dalje djelovati protiv omikrona.

Ipak, uskoro će biti dostupne i druge vrste terapije. Američka FDA prošli je tjedan odobrila Pfizerov novi lijek Paxlovid i Merckov lijek Molnupiravir, dok se odobrenje europske Agencije za lijekove (EMA) još čeka. Ovi lijekovi smanjuju rizik od teške bolesti kod visokorizičnih pacijenata kada se daju u prvih nekoliko dana simptoma, iako se Merckov pokazao manje učinkovitim i s težim nuspojavama. 

Ipak, stručnjaci upozoravaju da su cjepiva i dalje najbolja obrana.

“Ako računate na monoklonalne lijekove umjesto da se cijepite, vrijeme je da se cijepite kako bi vaše tijelo moglo ići i stvarati vlastita, učinkovitija antitijela”, kaže dr. Long.

Što trebam učiniti ako moji simptomi postanu ozbiljniji?

Ako vam se simptomi osjetno pogoršaju nakon nekoliko dana, nazovite svog liječnika. Možda će vam trebati bolničko liječenje. Otežano disanje neposredan je znak za uzbunu. 

Ako kašlju toliko da ne mogu doći do daha ili su toliko zadihani da ne mogu izgovoriti cijelu rečenicu, to je nešto što treba fizički pregledati”, naglašava dr. Ransone.

Ostali znakovi teške bolesti su temperatura od 39 stupnjeva i više, zbunjenost i plava boja u licu. Ako se osjećate ozbiljno bolesnim i ne možete brzo doći do svog liječnika, uputite se u najbližu hitnu pomoć, poručuju tručnjaci. 

“Ako vam je potrebna medicinska skrb, ne biste trebali odgađati. Zovite hitnu pomoć”, kaže Amesh Adalja iz Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins za Washington Post.

Postoje li slučajevi u kojima bih trebao izbjegavati hitnu pomoć?

Da. Ako nemate ozbiljne simptome kao što su poteškoće s disanjem ili vas liječnik primarne zdravstvene zaštite nije uputio da potražite hitnu pomoć – trebali biste je izbjegavati, kažu stručnjaci. Dolazak na hitnu pomoć bez razloga nepotrebno zagušuje hitne službe te stvara rizik od zaraze za ostale pacijente i medicinsko osoblje.