Nova izvješća o hakiranju nastala su nakon prošlogodišnje diplomatske prepirke između Berlina i Moskve, zbog navoda da su “ruske državne agencije” bile uključene u hakerski napad na Bundestag 2015. godine. Taj je napad doveo do razmjene sankcija i zabrana.

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost zbog novih izvještaja o hakiranju aktera koji su navodno povezani s Rusijom, rekavši da će čekati rezultate formalne istrage prije donošenja bilo kakvih “zaključaka” ili najave protumjera.

“Svi su upoznati s izvještajima o hakerskim napadima. To izaziva zabrinutost. Ovo nisu prva izvješća, u prošlosti je bilo nekoliko hakerskih napada. Posljednji napad je trenutno u fazi istrage. Donijet ćemo zaključke i objavit ćemo koje će mjere biti poduzete nakon što primimo rezultate”, rekla je novinarima glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Andrea Sasse u ponedjeljak.

Izjava Ministarstva slijedi nakon izvještaja njemačkih medija, koji je nastao krajem prošlog tjedna, u kojima se navodi da je sedam zastupnika u Bundestagu i 31 član regionalnih parlamenata pogođen hakiranjem, za koje je okrivljena ruska vojna obavještajna agencija GRU.

Prema magazinu Spiegel, hakeri koji pripadaju hakerskoj kampanji poznatoj kao ”TheGhostwriters”, navodno povezani s GRU-om, ciljali su političare koji pripadaju Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) kancelarke Angele Merkel i njezinom velikom koalicijskom partneru, Njemačkoj socijaldemokratskoj stranci (SPD) ), kao i nekoliko desetaka aktivista. Hakerski napad navodno je uspio zahvaljujući phishingu e-pošte.

Nije jasno jesu li procurili kakvi podaci.

Neimenovane “sigurnosne vlasti” rekle su Spiegelu da je ista skupina stajala iza napada na Bundestag iz 2015. godine, koji je navodno doveo do krađe više od 16 GB podataka s parlamentarnog računala. Prošle godine njemački su tužitelji izdali tjeralicu za ruskim državljaninom, kojeg su optužili za umiješanost u hakiranje.

Optužbe za hakiranje za 2015. godinu izazvale su diplomatsku prepirku između Rusije i Njemačke. Berlin je pozvao ruskog veleposlanika i nametnuo sankcije subjektima za koje je tvrdio da su odgovorni. Rusija je glasno negirala tvrdnje o umiješanosti u napad 2015. godine, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Berlin nije predstavio Moskvi nikakve značajne dokaze o ruskoj umiješanosti. U prosincu je Moskva odgovorila na njemačke sankcije nametanjem zabrana ulaska najvišim njemačkim sigurnosnim i obavještajnim dužnosnicima.

Nova izvješća o hakiranju Bundestaga dolaze usred svježih prijetnji Bidenove administracije od nedjelje koja kaže da je potrebno ujedinjenje s američkim saveznicima kako bi se Rusija natjerala na plaćanje cijene za hakiranje Solar Winds 2020. godine, koji su demokratski dužnosnici i američke obavještajne službe također pripisali ruskim dionicima. Predsjednik Trump se nije složio s obavještajnom procjenom o hakiranju Solar Windsa. Hakiranje je bilo provedeno zbog greške u web aplikaciji Microsoft Outlook za spajanje korisničkih i korporativnih podataka te je tvrdio da je hakiranje možda obavila Kina. Moskva i Peking negirali su optužbe protiv njih.

Hakerski napadi i navodi o njima, odavno su postali oslonac širih geopolitičkih i ekonomskih sporova između država i velikih korporacija. Pronalazak krivca za takve napade dodatno je otežano zavaravanjem aktera napada; hakeri tijekom napada imaju mogućnost prikazati kao da je napad došao iz drugog entiteta ili zemlje, dok se u stvarnosti izvodi s nekog drugog mjesta. Prošle je godine veteran kriptograf i zviždač Agencije za nacionalnu sigurnost Bill Binney objasnio za Sputnjik da američke obavještajne agencije imaju tehničku sposobnost podvale napada, kako bi izgledalo kao da oni dolaze iz Kine, Rusije, Irana, Sjeverne Koreje ili arapskog svijeta, sa softverskim paketom, poznatim kao Marble Framework, koji je vjerojatno koristan za međusobno svađanje zemalja. Smatra se da i druge zemlje imaju slične sposobnosti.

/logicno.com/