Tim znanstvenika u Oksfordu bliži se kraju kliničkog ispitivanja vakcine protiv Covida 19. Ono se vrši nad deset tisuća ljudi svih uzrasta u Britaniji i drugim dijelovima svijeta, a prije svega u Brazilu gdje se pandemija otela kontroli. Prve vakcine se očekuju prije kraja godine i to ne samo u Britaniji.
Oksfordski virusolog Rob Lamkin-Vilijams rekao je za RTS da je u toku globalna proizvodnja vakcine.
Intervju Ivane Miloradović sa Robom Lamkin-Vlijamsom
Koliko blizu je Britanija razvoju vakcine?
Veoma blizu. S obzirom na to da je u tijeku veliko kliničko ispitivanje, grupa u Oksfordu se nada, mada još nema nikakvih garancija, da prve vakcinacije počnu nešto prije Božića. Vakcina se već proizvodi na nekoliko lokacija u Europi i Americi i, što je još važnije, u Serum institutu u Indiji. Dakle, već je u tijeku globalna proizvodnja vakcine, koja će biti upotrebljena ukoliko se klinička ispitivanja pokažu uspješnim.
Da li ispitivani uzorak predstavlja sve starosne grupe, pošto su mladi ljudi mahom asimptomatični, dok je srednja generacija, a posebno žene kao ja, podložna virusu skoro koliko i najstarija populacija. Dakle, odakle su ljudi, uključeni u kliničke studije, i koje starosne grupe predstavljaju?
Trenutno su u ispitivanje uključeni mahom zdravi ljudi svih uzrasta. Ne mogu tačno da vam kažem ko su najstariji ispitanici, ali ima ih iz izuzetno rizičnih grupa. Ja sam astmatičar, te i sam pripadam rizičnoj grupi. Reč je o širokoj starosnoj grupi od oko deset hiljada ljudi, uključenoj u ovu studiju. Prvi talas jenjava. Drugi nas očekuje u rujnu, ali se u Brazilu oteo kontroli, tako da je u studiju uključeno oko pet tisuća ljudi u Brazilu.
Mnogo je teorija zavjere u opticaju pogotovo kada je riječ o suglasnosti. Da li ti ljudi znaju da su dio kliničke studije?
Regulative su veoma oštre kako ovde, tako i u Brazilu. Svi znaju da su dio studije. Informirani su i često dugo razgovaraju o ispitivanju sa svojim lekarom ili medicinskom sestrom. U ovoj studiji dobijaju ili vakcinu ili placebo, a da ni sami, kao ni lekari, koji im vakcinu daju, ne znaju da li je prava ili ne. Kada studija bude završena, sa nje se skida veo tajnosti i upoređuju se rezultati između prave vakcine i placeba. Držimo palčeve da vakcina djeluje.
Pomenuli ste Božić. Da li će tada vakcina biti davana samo Britancima ili jednom dijelu sveta, ili će biti dostupna svima?
U toku je proizvodnja dve milijarde vakcina, od toga pola milijarde u Indiji. Tamošnji Serum institut je visoko akreditiran i godišnje proizvodi ogromne količine vakcine protiv gripa, koja se globalno distribuira. Dakle, nije riječ samo o Britaniji. Ovo je globalno. Astra Zeneka je britanska kompanija, ali posjeduje proizvodne pogone širom sveta i svi rade na proizvodnji vakcine.
Kako će teći sama vakcinacija? Pročitala sam da će ići u dve faze. Je li to istina?
To je odlično pitanje, jer ne znamo ni da li sama zaraza pruža imunitet. Prošle nedelje je objavljena studija da zaraženi proizvode antitela – neutrališuće i t-ćelije, koje uopšteno rečeno čine dva dijela odbrambenog sistema, ali da njihova koncentracija opada u roku od šest mjeseci. Ne znamo koliko su ljudi imuni posle tog perioda, tako da je moguće da će biti potrebne revakcinacije. To još ne znamo, jer ne znamo dovoljno o samom virusu. Prošlog Božića ništa nismo znali o ovom virusu. Nikada prije nije razvijena vakcina u roku od godinu dana.
Ljudi su posebno zabrinuti zbog brzine kojom se vakcina razvija. Osjećamo se kao u tunelu bez svjetla na njegovom kraju. Šta je vaša procjena? Koliko je ova vakcina sigurna?
Sigurnost vakcine nije kompromitirana. U to mogu da vas uvjerim. Jedna od prednosti oksfordske grupe, koja je vodeći od 23 timova, koji svi trenutno obavljaju klinička ispitivanja, je u tome što je radila na sličnoj vakcini za sličan virus, koji izaziva MERS ili Bliskoistočni respiratorni sindrom. Dakle, kostur razvoja vakcine i njene sigurnosti su već postojali u izvjesnoj mjeri. Dakle, ovdje je riječ o prilagođavanju postojeće vakcine novom virusu. Dakle, već je mnogo sigurnosnih mjera poduzeto i nastavljaju se i sada.
Živimo u eri nanotehnologija. Na društvenim mrežama mnogo se govori o tome da se nove nanotehnologije ubacuju u nove vakcine kako bi nas držale pod još većom kontrolom. Kakav je vaš komentar na to?
To je apsolutna besmislica. Neću upotrebiti mnogo oštriju englesku reč.
Pomenuli ste 23 tima koje razvijaju vakcinu. Možemo li onda ovu trku za razvoj vakcine uporediti sa trkom za razvoj atomske bombe u Drugom svjetskom ratu?
Ne bih rekao da je reč o utakmici. Oksford je stigao najdalje, ali nema garancija da će uspjeti. Druga vakcina se razvija na Imperijal koledžu u Londonu. Vakcine se razvijaju i u Americi. Kineska studija objavljena je nedavno u britanskom medicinskom časopisu “Lanset”. Svi timovi razmjenjuju informacije, jer svi streme istom cilju, a to je vakcina za cio svijet. Znam da se farmaceutske kompanije obično ne smatraju altriustičnim, ali nije ni u čijem interesu da globalna ekonomija propadne, a ogroman broj ljudi se razboli i umre. Dakle, oni surađuju najtešnje moguće.
Pomenuli ste kinesku vakcinu. Tko nju razvija? Da li je riječ o laboratoriji u Vuhanu nedaleko od mjesta gdje je sve počelo?
Ne, ne mislim da je razvijaju tamo. Mislim da je razvija kompanija Sajnovak, koja je veliki kineski proizvođač vakcina. Ta vakcina je veoma slična oksfordskoj što je može videti i iz članka u “Lansetu” od prije dvije nedjelje.
Pomenuli ste ekonomsku stranu razvoja vakcine. Koliko ona može da košta zemlju u razvoju, koja nastoji da je pribavi što prije?
Cijena se poredi sa cijenom espresa, ali je i to za neke zemlje mnogo. Postoji globalna inicijativa za vakcinaciju GAVI, koja će finansijski pomoći i najsiromašnijim zemljama da dođu do vakcine.
Lemkin-Vilijams, jedan od čuvenih britanskih virologa, naglašava da je ovo prva od mnogih vakcina protiv Covida 19 i da će svaka slijedeća biti savršenija od prethodne.
/mediain/RTS/
