ŠPANJOLSKA gripa, najsmrtonosnija pandemija na svijetu, koja je odnijela otprilike 50 milijuna života širom svijeta, harala od 1918. do 1920. godine. Od nje je samo u listopadu 1918. godine umrlo 200.000 Amerikanaca, što ovaj mjesec čini najsmrtonosnijim u povijesti zemlje, piše History.com u svom članku koji opisuje kakvo je stanje u to doba vladalo u SAD-u.
Kako kremacija tada nije bila uobičajena, veliki broj tijela preminulih od ove bolesti premašio je kapacitete pogrebnika i proizvođača lijesova, koji nisu uspijevali držati korak s agresivnim virusom. U isto vrijeme, na snagu je stupila zabrana javnih okupljanja, koja je obuhvaćala i pogrebe i bdjenja, pa se ožalošćeni nisu mogli propisno oprostiti od svojih pokojnika.
Amerika je bila nespremna
Nancy K. Bristow, profesorica povijesti na Sveučilištu Puget Sound u Tacomi, Washington, kaže da Sjedinjene Američke Države nisu bile spremne za epidemiju, dijelom zbog toga što su otkrića u području bakteriologije navela Amerikance misliti da mogu infektivne bolesti držati pod kontrolom .
“Ovo Amerikanci koji su živjeli 1918. godine nisu očekivali. Ogroman broj ljudi je umro veoma brzo, osobito na istočnoj obali, gdje se gripa prvo pojavila, a oni nisu imali priliku za to se pripremiti”, kaže ona.
Leševi svgdje
Zbog velikog broja mrtvih mogle su se vidjeti jezive scene. Sestre Crvenog križa u Baltimoreu nailazile su u kućama na bolesne ljude koji su ležali u krevetima pored leševa. U drugim slučajevima, tijela mrtvaca mogla su se vidjeti prekrivena ledom ili u kutu sobe, gdje su se danima raspadala.
Vlasnici pogrebnih poduzeća bili su pretrpani lijesovima, a groblja su bila popunjena. Kopači grobova nisu radili svoj posao, neki jer su se bojali da će se zaraziti, a drugi jer su se zarazili, pa su članovi obitelji preminulih ljudi sami morali kopati grobove.
Kompanije koje su proizvodile lijesove, koje su već bile preopterećene osiguravajući ih za poginule u Prvom svjetskom ratu, nisu mogle ići ukorak s novim zahtjevima. Kako je bio očajan zbog nestašice lijesova, povjerenik Okruga Columbia Louis Brownlow oteo je dva vagona lijesova koja su poslana u Pittsburgh i usmjerio ih u gradsku bolnicu pod naoružanom stražom.
Pogrebnici na groblju u Bostonu viđeni su kako leševe bacaju u rake bez lijesova u kojima su doneseni kako bi se oni mogli opet koristiti. Proizvođačima je naređeno raditi samo jednostavne lijesove i odmah prekinuti s proizvodnjom luksuznih. Tada je dužina lijesova ograničena – oni su mogli biti dugi od 175 do 190 centimetara.
