Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane na njega otporan, možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni
Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije Gordan Lauc već danima intrigira javnost vrlo plastičnim i vrlo praktičnim objašnjenjima oko koronavirusa, stoga smo s njim razgovarali u kojem smjeru može ići ova epidemija, a i kako sam živi u doba korone.
Pratimo vaše objave zadnjih dana, u čemu je »kvaka« s ovlaživanjem prostora, možete li objasniti zašto to može biti presudno važno u borbi protiv koronavirusa?
– Primarno mjesto ulaska svih respiratornih virusa je sluznica nosa, usta i oka. U normalnom stanju ona je zaštićena debelim sluzavim slojem koji se naziva mukoza, a sastoji se od jako hidratiranih glikana koji predstavljaju prirodnu obranu protiv virusa i bakterija. No, ako dulje vrijeme udišemo suhi zrak, ta barijera gubi funkciju i virusi imaju širom otvorena vrata. Svi znamo da suhi zrak šteti, no nažalost nedovoljno toga poduzimamo da to spriječimo. Temeljni problem je činjenica da hladni zrak sadrži jako malo vlage, tako da kad ga zagrijemo zrak u grijanim prostorima postaje jako suh. Istraživanje u Americi pokazalo je da je tijekom zime vlažnost zraka u zatvorenim grijanim prostorima oko 20 posto, što je jako malo i jako potiče širenje virusa.
Ovlaživanje zraka
Koje još praktične mjere čovjek može poduzeti u svom domu ili vani da bi se zaštitio? Cijelo vrijeme je pitanje pomažu li uopće one »obične« maske – na primjeru Japana i Koreje vidimo da su itekako efikasne, ali to je kod njih već postalo dio opće kulture, nositi masku.
– Maska je jako važna ako je osoba bolesna, jer ta maska spriječava širenje virusa. Zdravu osobu maska ne štiti previše, jer većina zraka koji udišemo i kada imamo masku zapravo prolazi pored, a ne kroz masku.
Napisali ste ovih dana među ostalim da »vičete o mjeri ovlaživanja zraka, ali da nitko odgovoran to ne doživljava« – na koga ste mislili, bi li Nacionalni stožer to trebao preporučivati kao dio mjera? Doduše, meni se čini da vas javnost čuje, ne poznajem nikoga tko nema vodu na radijatoru.
– U posljednjih nekoliko dana situacija se doista promijenila i velik broj ljudi je počeo o tome razmišljati. Ono što me žalosti jest što se to još uvijek ne događa u javnim i poslovnim prostorima i zato se nadam da će uputa o nužnosti ovlaživanja zraka uskoro postati i dio službenih preporuka.
Upravo smo iz medija mogli čuti za slučaj liječnice iz Splita koja ima i koronavirus i gripu istovremeno – kako je to moguće?
– Koronavirus i gripa su dva različita virusa. Ne postoji razlog zašto ih ne bismo imali istovremeno. Zbog toga je iznimno važno cijepiti se protiv gripe, jer doista ne želimo istovremeno imati gripu i Covid-19.
Kada bi znanost mogla dati odgovor u vidu cjepiva ili bilo kakvog drugog lijeka za koronavirus? Sad se već čini da epidemija traje beskrajno dugo.
– Nažalost znanost nije dovoljno brza da riješi ovu situaciju. Novi lijekovi i cjepiva nažalost neće biti spremni za jesen kada očekujemo drugi val epidemije. No znanost vrlo brzo prikuplja informacije i sigurno ćemo na jesen biti puno pripremljeniji i moći ćemo se nositi s epidemijom bez da moramo blokirati pola planete.
Zašto se spominje zadnjih dana da bi se drugi val epidemije mogao očekivati u kolovozu ili najesen? Zašto bi se uopće mogao ili trebao dogoditi drugi val?
– Svi respiratorni virusi se povlače s prestankom sezone grijanja i za očekivati je da će se to dogoditi i s ovim. Epidemiološki podaci upućuju da bi to doista trebalo biti tako. No iako vidimo veliki broj oboljelih, ipak se do sada samo manji dio populacije susreo s virusom. Iako će se tijekom ljeta sporije širiti, virus neće nestati i na jesen će se vratiti iz tisuća različitih žarišta. Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane na njega otporan, možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni.
