Mnoge visokoplaninske zajednice koriste ledenjačku vodu i otopljeni snijeg za navodnjavanje usjeva. Ali vrijeme padanja snijega postalo je nestalnije i manje ga je nego prije.
Ledenjaci himalajskog planinskog lanca tope se brzinom bez presedana što bi moglo izazvati i opasne poplave i manjak vode za oko 240 milijuna stanovnika koji žive u toj planinskoj regiji, pokazalo je novo izvješće objavljeno u utorak.
Glečeri u toj regiji bi do 2100. mogli izgubiti 75 do čak 80 posto volumena zbog globalnog zatopljenja, kaže se u izvješću.
Oko 2010. ledenjaci su se topili 65 posto brže nego u desetljeću prije toga, pokazali su rezultati Međunarodnog centra za integrirani planinski razvoj (ICIMOD) sa sjedištem u Katmanduu.
“Gubimo ledenjake, gubimo ih u roku od 100 godina”, rekao je Philippus Wester, znanstvenik i član ICIMOD-a, vodeći autor studije.
“S globalnim zatopljenjem, led će se otopiti, to se može predvidjeti. Ali ono što je neočekivano i zabrinjavajuće, to je brzina. Ide puno brže nego smo očekivali”, dodao je Wester.
Pri zagrijavanju od 1,5 stupnjeva Celzija ili 2 stupnja iznad predindustrijskih temperatura, ledenjaci u cijeloj himalajskoj regiji izgubit će 30 posto do 50 posto volumena do 2100. godine, stoji u izvješću.
No pri zagrijavanju od 3 stupnja Celzija – što će se dogoditi trenutnom klimatskom politikom – ledenjaci će izgubiti 75 posto svog leda, a na 4 stupnja to ide do 80 posto.
“To pokazuje potrebu za hitnom klimatskom akcijom”, naglasio je Wester.
U izvješću je utvrđeno da će protok vode u 12 riječnih slivova u regiji, uključujući Ganges, Ind i Mekong, vjerojatno dosegnuti vrhunac sredinom stoljeća, s posljedicama za više od 1,6 milijardi ljudi koji ovise o toj opskrbi.
“Iako može zvučati kao da ćemo imati više vode jer se ledenjaci tope sve većom brzinom… prečesto će nastati poplave umjesto ravnomjernog protoka”, pojasnio je Wester. Nakon vrhunca vode, zalihe će se na kraju smanjiti.