Piše: Prof.dr.sc. Mirjana Milićević
“Prema najnovijim istraživanjima i znanstvenim podacima, priroda je sve više ugrožena promjenama namjene zemljišta, poljoprivrednim aktivnostima, pretjeranim iskorištavanjem biljnih i životinjskih resursa, klimatskim promjenama te negativnim utjecajem stranih invazivnih vrsta”
Svjetski dan zaštite okoliša (World Environment Day) obilježava se 5. lipnja u više od 140 zemalja svijeta. Proglašen je na UN-ovoj Konferenciji o ljudskom okolišu u Stockholmu 1972. godine, kada je donesena i odluka o pokretanju UN-ovog Programa za okoliš (UNEP). Svjetski dan zaštite okoliša prvi je put obilježen 1974. godine uz slogan „Samo jedna Zemlja” i od tada se svake godine 5. lipnja organiziraju akcije koje promiču zaštitu okoliša.
Ove godine Svjetski dan zaštite okoliša održava se pod sloganom Vrijeme je za prirodu te odražava želju i potrebu ljudi da se okrenu prirodi i žive u suživotu s njom.
U Bosni i Hercegovini zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i pejzažne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti. Zakonom je definirano očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosistema, krških ekosistema- speleoloških objekata, vode i vlažnih staništa, tipovi staništa i ekološki značajna područja kao i Evropska ekološka mreža posebno zaštićenih područja- NATURA 2000. Zabrana introdukcije (unošenja) divljih vrsta/podvrsta, i zrada Studije o procjeni rizika introdukcije i reintrodukcije(ponovnog naseljavanja) na prirodu. Zaštita međunarodno zaštićenih vrsta, stroga zaštita životinjskih vrsta iz Dodatka IV i V Direktive o staništima, zaštita divljih ptica – jaja, gnijezda i staništa (Direktiva o zaštiti divljih ptica). Prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama (CITES) unos, iznos, izvoz ili uvoz i unos s mora, ponovni izvoz vrsta/podvrsta, njihovih dijelova i derivata.
Naglašava da gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava predstavljaju jednu od najvećih prijetnji čovječanstvu u sljedećem desetljeću te se stoga svako ulaganje u očuvanje bioraznolikosti višestruko vraća. Tako, primjerice, očuvanje močvarnih područja može uštedjeti više od 50 milijardi eura godišnje osiguravajućim kućama zbog prevencije i ublažavanja posljedica poplava.
Na tom tragu donesena i “EU Strategija bioraznolikosti do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” koja će osigurati zaustavljanje negativnih trendova gubitka bioraznolikosti na razini EU, te će EU i njezine članice biti predvodnicima u očuvanju bioraznolikosti na svjetskoj razini.
Godina 2020. trebala biti važna godina za okoliš, od donošenja Europskog zelenog plana do dogovaranja novih globalnih ciljeva za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u okviru UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti. Ali, dodaju, koronavirus privremeno je pomaknuo fokus s okolišnih pitanja, unatoč uskoj isprepletenosti pojave sličnih epidemija i uništavanja okoliša. Tvrde i da se otvorio dodatan prostor za lobiranje predstavnicima prljavih industrija, poput fosilnih goriva ili posrnulih avioprijevoznika da od vlada i međunarodnih organizacija zatraže javni novac, kao i usporavanje predviđenih mjera za prelazak na čišće tehnologije.
Na kraju, Bosna i Hercegovina je zemlja bogata je prirodnim ljepotama – planinskim vrhovima, bistrim rijekama, jezerima, ali i prašumom. Malo je područja s ovoliko prirodnih raznolikosti. To je prednost ljudi koji ovdje žive, ali i veliki izazov i odgovornost koju podnose u očuvanju ove predivne prirode.
